'Ove godine ljeto je kod nas bilo iznimno promjenjivo, a posebice se isticu velike kolicine oborina tijekom srpnja i kolovoza. Prema analizi Drzavnog hidrometeoroloskog zavoda, oborina je bilo iznad visegodisnjeg prosjeka na gotovo cijelom podrucju Hrvatske, s kolicinama na podrucju sjevernog i srednjeg Jadrana i pripadnog zaleda. Odstupanje kolicine oborina za kolovoz nije tako izrazeno kao u srpnju, ali je i taj mjesec obilovao oborinama pa su nadprosjecne kolicine izmjerene na dijelu sjeverne, srednje i istocne Hrvatske', rekla je Slobodnoj Dalmaciji dr. Herceg Bulic.
Nase je podrucje tijekom ljeta bilo pod utjecajem niza ciklona koje su uzrokovale takve vremenske prilike te s pravom izazivaju interes i javnosti i znanosti. Sto se to dogada s vremenom, zasto je izostalo dugo toplo ljeto, a zamijenilo ga je, na zgrazanje svih, dugo kisno ljeto?
'Ovakvo je ljeto, medu ostalim, posljedica raspodjele tlaka zraka koje je karakterizirala oslabljena azorska anticiklona koja inace sprjecava prodor poremecaja sa sjeverozapada nad nase podrucje. Na temelju dugogodisnjeg niza mjerenja, uocene su promjene u oborinima na Zemlji koje pokazuju da je ona smanjena u nekim njezinim dijelovima te pojacana u drugim, bez znacajne globalne promjene. Opcenito se moze reci da vlazna podrucja postaju sve vlaznija, a susna sve susnija. Takoder se u nekim dijelovima javlja i izmjena izuzetno susnih i kisnih razdoblja, kao sto je to bilo primjerice u Europi 2002. godine kada je ljeto bilo izrazito kisno i praceno mnogim poplavama, nakon cega je u ljeto 2003. uslijedio iznimno intenzivan toplinski val pracen susom', podsjeca dr. Herceg Bulic.
Ljudsko djelovanje
'Svakako mozemo reci da su klimatske promjene povezane s ljudskim djelovanjem utjecale na ucestalost i obiljezja ekstremnih vremenskih dogadaja. To znaci da se ovakve promjene u oborinama i njihova geografska raspodjela ne mogu objasniti samo prirodnom klimatskom varijabilnoscu, vec su one posljedica zdruzenog djelovanja prirodnih faktora i ljudskog utjecaja. Sva dosadasnja mjerenja i znanstvene analize klimatologa pokazuju da se nas planet zagrijava kao posljedica povisenih koncentracija staklenickih plinova povezanih s ljudskom djelatnoscu. Ocito je da se klima promijenila, i to tako da su ekstremne vremenske prilike na Zemlji sve ucestalije i izrazenije. Sve cesce se javljaju toplinski valovi koji postaju intenzivniji i dulji, suse su dugotrajne i vrlo izrazene, a isto tako se javljaju iznimno kisna razdoblja i razorne poplave. Vremenske prilike sve vise podsjecaju na klackalicu ekstremnih pojava', primjecuje dr. Herceg Bulic.
Ona podsjeca kako su ekstremne vremenske pojave oduvijek bile dio klimatskih obiljezja Zemlje, no bile su vrlo rijetke, a danas su kao posljedica globalnog zatopljenja sve ucestalije i intenzivnije. 'Njihova analiza, mogucnost prognoze i daljnji razvoj u uvjetima toplije klime veliki je znanstveni izazov. Pojednostavljeno objasnjenje obilnijih oborina u toplijoj klimi ukljucuje cinjenicu da kolicina vlage koju zrak moze sadrzavati raste s njegovom temperaturom. Stoga u uvjetima toplije klime atmosfera raspolaze s vise vlage od koje mogu nastati oblaci i u konacnici obilna oborine', kaze dr. Herceg Bulic.
I na kraju ono na sto mnogi ne zele misliti, a jos manje vjerovati, no utemeljeno je i te kako u znanosti, jest da cemo i sljedecih godina poput proteklih mjeseci svjedociti jeseni usred ljeta i proljecu na pocetku zime. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/257068/Default.aspx
