Nedavno objavljeni znanstveni rad objašnjava da znanstvenici analiziraju prirodne sposobnosti blokiranja sunčevih zraka kod algi i riblje sluzi kako bi napravili štit od Sunca za ljude, tkanine i materijale koji se najčešće nalaze vani.
Koliko god da je primamljivo malo poraditi na tenu, ili se ugodno odmarati pod toplim sunčevim zrakama, ne smijemo zaboraviti da Sunce konstantno odašilje štetne ultraljubičaste zrake. I ne dajte se prevariti da će vas oblaci zaštititi, jer ni oni ne blokiraju sve.
Ultraljubičasto (UV) zračenje, u obliku dugovalnih ultraljubičastih A (UVA) i kratkovalnih ultraljubičastih B (UVB) zraka, uništava vitamin A u koži, što može povećati rizik od raka kože, preranog starenja, boranja i gubitka elastičnosti kože.
Postoje dvije vrste zaštite od sunca - one koje apsorbiraju UV zrake i one koje dijeluju kao fizička prepreka. Razne prirodne i sintetičke tvari mogu vršiti ove uloge, ali nažalost, većina onih koje su u slobodnoj prodaji ili nisu učinkovite na duže vrijeme ili su štetne za okoliš.
Tražeći potpuno prirodno rješenje, profesor Vincent Bulone i njegov istraživački tim iz Sveučilišta u Adelaideu, Južna Australija, su se okrenuli molekulama koje se mogu naći u algama. Ti mikrobi proizvode prirodne molekule koje blokiraju sunce da bi se zaštitile. A kako te organizme jedu ribe, te se molekule akumuliraju u njihovim tijelima i izmetu.
"Mikosporini su prisutni u malim količinama posvuda, u brojnim organizmima", kaže profesor Vincent Bulone. "Pričvrstili smo te male UV-apsorbirajuće molekule na polimer hitosan, kojeg možete izlučiti iz ljuske škampa i rakova".
Hitosan je prirodni UVA i UVB blokirajući polimer s brojnim primjenama. Zbog svoje velike stabilnosti i svestranosti, hitosan se može koristiti u kremama za sunčanje, njime se može premazati tkanina, pa čak i vanjski namještaj.
Iako je uzimanje molekula iz algi skup proces, Profesor Bulone vjeruje da bi se u svrhu proizvodnje te bakterije mogle umjetno proizvoditi.
"To se može raditi još od ranih devedesetih. To nije jeftin postupak, ali je moguć", rekao je.
Profesor Bulone vjeruje da bi uvođenje tih proizvoda na masovno tržište moglo biti relativno jednostavno jer se već koriste u kozmetici i medicini.
IFLScience/Danas.hr
