Različita krzna i pjege koje ima većina mačaka povezani su s njihovim staništem i navikama u lovu i životu, pokazala je britanska studija.
Da bi došli do tog zaključka, bristolski su znanstvenici izradili model na temelju fotografija 36 vrsta mačaka i na kraju su ih po krznu razvrstali u tri skupine: jednobojne, one jednostavna uzorka i one složena uzorka.
Zatim su tu klasifikaciju usporedili sa sredinom i navikama svojstvenim svakoj vrsti. Odnosno, živi li mačka na otvorenu prostoru ili u šumi, zadržava li se više na zemlji ili u krošnjama stabala, je li dnevna ili noćna životinja i slično.
Pokazalo se da mačke koje su evoluirale pod otvorenim nebom imaju "jednobojno" krzno, posebno one koje, poput pume, žive u planinskim staništima. S druge strane, one koje žive u gustim tropskim šumama imaju pjege raspoređene u složenom uzorku ili nepravilne, poput recimo jaguara i ocelota.
Slavni leopard živi uglavnom negdje između: u ravnicama i prerijama pa je zato pjegav, ali su njegove pjege jednostavne i razmjerno pravilne, baš kao i u geparda.
Isto tako, što više vremena životinja provodi među stablima, to je veća vjerojatnost da će imati mrlje.
"Složene i nepravilne mrlje vjerojatno su dobra kamuflaža u šumama, gdje svjetlost koja se probija između grana stabala stvara sjene nejasnih obrisa", sažima William Allen, jedan od autora studije koju je objavilo britansko Kraljevsko društvo.
Tigar prkosi znanosti
"To se posebno odnosi na mačke koje mnogo vremena provode među stablima u slabo osvijetljenu prostoru, drugim riječima, na noćne lovce", naglasio je.
Studija čak dopušta da se motiv pjega razvijao s vremenom kako bi se približio prirodnom okolišu po veličini, obliku i raznolikosti.
I neka znatiželjna djeca ne očajavaju! Još je jedno pitanje ostalo bez odgovora. Naime, jedna mačka prkosi znanosti jer se njezine okomite pruge ne mogu svrstati ni u jednu shemu: tigar.
"Premda se tigrovi mogu prilično dobro kamuflirati i premda u njihovu staništu ima i okomitih oblika, pitamo se zašto okomite pruge nisu raširenije među mačkama i drugim vrstama sisavaca", priznaju autori studije.
Prethodni članci:
arti-201005050391006
