Predviđanja da će se razina mora u ovom stoljeću podići za 18 do 59 centimetara bila su, naime, previše optimistična, tvrde Hans Joachim Schellnhuber i Jochem Marotzke s Instituta za istraživanje o globalnom zatopljenju u Potsdamu, prenosi Vjesnik.
Nove prognoze o podizanju razina mora temelje se na proučavanjima topljenja himalajskih i arktičkih i antarktičkih ledenjaka, te smanjenju ledene kape Grenlanda.
Otapanje i moguće poplave pojedinih gradova na obalama nitko ne može spriječiti, navode znanstvenici. »Tijekom posljednjeg ledenog doba zapadnoantarktički ledeni pokrov u Rossovu moru bio je 1300 kilometara širi nego danas«, izjavila je nedavno Brenda Hall sa sveučilišta u Maineu, koja je sudjelovala u istraživanju topljenja ledenog pokrova. »Podaci koje smo dobili pokazuju da se počeo povlačiti još potkraj ledenog doba i da se vjerojatno topi posljednjih 10.000 godina«, rekla je B. Hall.
U izvješću objavljenom u časopisu Science znanstvenici upozoravaju da će potpuno rastapanje ledenog pokrova povisiti razinu mora za 4,5 do šest metara, što bi moglo dovest do nestanka gradova na obali poput Amsterdama, Berlina, Venecije i Kopenhagena. »Nastavak otapanja ledenog pokrova ili njegov potpuni nestanak u ovom interglacijalnom razdoblju mogao bi biti neizbježan«, napisali su znanstvenici. Interglacijalno razdoblje je razdoblje između posljednjega ledenog doba, koje je završilo prije 11.000 godina, i sljedećega, za koje nitko ne zna sigurno kada će nastupiti.
Voditelj istraživanja Howard Conway, geofizičar sa sveučilišta američke države Washington, tvrdi da ljudi ne mogu spriječiti otapanje ledene kore, iako globalno zatopljenje koje sami uzrokuju možda ubrzava proces. Na nekim se mjestima led očito topi otkako je početkom stoljeća čovjek počeo rabiti fosilna goriva, što je izazvalo povećanje prosječne temperature. No na nekim drugim mjestima razlozi nisu toliko jasni. Otapanje nekad mogu potaknuti promjene struja ili način protjecanja vode ispod leda.
Globalno zatopljenje pogodit će stotine milijuna ljudi na Zemlji jer će poremetiti riječne tokove, otapati ledenjake i podići razinu oceana, prognoziraju UN-ovi stručnjaci koji se bave sudbinom ledenjaka, permafrosta i snijega. »Sudbina snijega u svijetu i ledenih površina, kao rezultat klimatskih promjena, trebala bi zabrinuti svako ministarstvo, svaki upravni odbor i svaki dnevni boravak diljem svijeta«, ističe Achim Steiner, voditelj UN-ova programa za okoliš u izvješću od 238 stranica. »Otkrića su relevantna za područja od Berlina do Brazilije, od Pekinga do Bostona«, dodaje Steiner.
Oko 40 posto stanovništva, od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomažu regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije.
Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 milijardi dolara, a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave.
Oceani su narasli za gotovo 20 centimetara prošlog stoljeća, a UN-ove studije prognoziraju rast od 18 do 59 centimetara do 2100. godine. Najteže će biti pogođena Azija zbog podizanja razine mora, naročito Bangladeš jer je smješten na niskoj nadmorskoj visini. Isto izvješće navodi da postoje velike neizvjesnosti o sudbini leda na Grenlandu i Antarktici, područjima koja su najveće svjetske zalihe svježe vode. Grenland ima dovoljno leda da podigne razinu mora do sedam metara, a mnogo veća Antarktika može je podići za 60 metara.
Sve manje snijega pada u mnogim područjima, pa je tako pad snježnih padalina iznosio oko 1,3 posto po desetljeću od šezdesetih godina na sjevernoj hemisferi.
Porast temperature od samo jednog stupnja Celzijeva mogao bi za 150 metara podići granicu do koje dopire snijeg u planinskim područjima, što ugrožava skijališta i zimski turizam.
Ni Hrvatska prema tome scenariju ne bi bila izuzeta, pa stoga ne čudi kako su i hrvatski klimatolozi s pravom zabrinuti, navodeći da se zbog globalnog zatopljenja u idućih 50 do 100 godina očekuje porast razine svih mora za pola metra do metar.
Klimatološki stručnjaci smatraju da bi otapanje leda ponajviše ugrozilo lučke gradove, niske otoke i dolinu Neretve. Porast vodostaja mogao bi indirektno djelovati i na uništavanje infrastrukture kao što su lukobrani, molovi i kanalizacija.
Stručnjaci smatraju da bi porast razine mora bio izravna posljedica porasta prosječne globalne temperature na Zemlji, koja je osobito izražena u posljednjih nekoliko desetljeća. U posljednjih stotinjak godina temperatura na Zemlji, zbog porasta industrije i ispušnih plinova, porasla je za jedan stupanj.
Nimalo optimistične su i procjene znanstvenika da će globalna temperatura u idućih pedesetak godina porasti za čak tri do pet stupnjeva.
Najveći porast temperature mogao bi biti na polovima, osobito na Sjevernom gdje bi temperatura za pedesetak godina mogla porasti za čak osam stupnjeva. Dokaz tomu su već sada vidljive neobične pojave, koje su posljedica globalnog zatopljenja, kao što je topljenje ledenjaka na najvišem planinskom lancu na Zemlji - Himalaji, piše Vjesnik.
Prethodni članci:
arti-201002220397006 arti-201002260131006
