Tako Futurism piše da je Proxima B udaljena samo 4.2 svjetlosne godine, zbog čega se radi o najbližem egzoplanetu koji bi mogao sadržavati život. Orbitira oko zvijezde Proxime Centauri, za koji je plimski povezan, što znači da je jednom te istom stranom okrenut prema njoj tijekom cijele svoje 11.2 godina duge rotacije.

Uz to, odaljenost od crvenog patuljka Proxime Centauri stavlja ovaj planet u tzv. zlatnu zonu, područje oko zemlje koje može održavati život.

Lokacija je posebno važna zato što je tim znanstvenika koji trenutačno proučava Proximu B zaključio kako ne samo da planet sadrži vodu, već da bi se moglo raditi i o oceanskom planetu. To znači da bi mu ocean mogao pokrivati cijelu površinu, kao što je slučaj s nekim mjesecima oko Jupitera i Saturna.

Opseg planeta mogao bi biti između 0.94 i 1.4 puta veći od zemljinog, što znači da gusti planet možda ima metalnu jezgru okruženu stjenovitim plaštom, dok bi površinska voda mogla sačinjavati oko 0.05% mase egzoplaneta.

No to je u slučaju najniže granice veličine planeta, dok bi u slučaju maksimalne veličine masa bila podjednako podijeljena između stjenovite jezgre i okružujuće vode. U tome bi slučaju prosječna dubina oceana bila 200 km.

Oba bi slučaja značila da je Proxima B okružena tankom, plinovitom atmosferom poput Zemljine. No znanstvenici će sa sigurnošću moći provjeriti te teoorije tek kada bude gotov svemirski teleskop James Webb, koji će biti lansiran 2018. godine.