U izvješću pod naslovom 'Znanost vidi dalje' ugledni znanstvenici su odredili 12 ključnih tema koje će u 21. stoljeću predstavljati izazov za znanstvenike.
Prva je tema potraga za izvanzemaljskim životom. Iako su ljudi pronašli vodu na Marsu i pronašli planete na kojima se život teoretski mogao pojaviti, o životu van Zemlje ne znamo ništa. Štoviše, ne znamo ni je li vanzemaljcima uopće treba voda za život, ni je li voda uobičajena izvan Sunčevog sustava. Profesori Martin Dominik i John Zarnecki smatraju da se svejedno, bez obzira na to hoćemo li ikad naći vanzemaljce, trebamo pripremiti za susret s njima. Dakle, trebamo odlučiti želimo li uopće upoznati vanzemaljce, ali i spriječiti biološku kontaminaciju, prenosi Telegraph.
Drugi problem predstavljaju staklenički plinovi. Iako smo prije pedeset godina saznali da količine CO2 u našoj atmosferi rastu, mjerenja emisije plinova još su uvijek parcijalna. Nove metode će uskoro omogućiti praćenje emisija CO2 na regionalnim i lokalnim razinama, no što će se dešavati s ovim problem u budućnosti teško je predvidjeti. U svakom slučaju, odgovor će utjecati na živote milijarda ljudi.
Treći na listi je problem nesigurnosti, koji je zajednički mnogim disciplinama. Kada meteorolozi daju krive vremenske prognoze ili liječnici pogriješe u najavama gripe, narušava se povjerenje javnosti, a ljudi očekuju da znanost da konačne i pouzdane odgovore. Ipak, razumne odluke mogu se donositi čak i na temelju nesigurnih znanstvenih savjeta, a znanstvenici bi se morali naučiti bolje nositi s predviđanjima koja u sebi sadrže određenu neizvjesnost, smatra profesor Tim Palmer.
Četvrto je pitanje zdravog starenja, odnosno sve dužeg životnog vijeka ljudi. "Život bi se mogao malo produžiti", kaže profesorica Linda Partridge, ali dodaje - ne značajno. U budućnosti se najveći pomaci mogu očekivati u uklanjanju staračkih bolesti što će nam omogućiti duži kvalitetan život.
Peto je pitanje kulturne evolucije. Naime, nedavno je postalo jasno da ljudi nisu jedina živa bića koja njeguju običaje i tradiciju, već to postoji i kod dupina, majmuna i merkata. Zato se u Royal Societyju nadaju da će se razviti novo područje znanosti, budući da brojni stručnjaci sve ozbiljnije shvaćaju ideju da kulturne ideje, tzv. memi, evoluiraju slično kao geni.
Idući izazov predstavlja pitanje prilagođavanja klimatskim promjenama. "Logično je zaključiti da će, ako emisije CO2 nastave rasti sadašnjim tempom, promjene biti toliko velike i brze da će negativne posljedice ubrzo odnijeti prevagu nad lokalnim dobrobitima i zavladati svijetom", kažu profesori Judith Howard i Martyn Chamberlain. Zato će, smatraju oni, u budućnosti ključno biti upravljanje energijom, i to uspostavljanjem ravnoteže između obnovljivih, nuklearnih i ugljikovih izvora. Važni će biti i novi izvori hrane, uključujući i GMO hranu.
Kao sedmi problem nameće se pitanje razumijevanja samog sebe. Profesor Colin Blakemore piše da je ljudski mozak najsloženiji objekt u svemiru, te da ostaje još mnogo otkriti o kognitivnim sposobnostima ljudi i funkcioniranju mozga. Većina velikih pitanja tiče se fenomena svijesti i osjećaja jastva, te u budućnosti valja proniknuti u misterij evolucije jastva i naših doživljaja svijeta.
Osmi izazov predstavlja - internet. U posljednjih 20 godina izgrađena je najveća informacijska mreža u povijesti, ali u budućnosti valja osigurati da da većina čovječanstva dobije priliku pridružiti se dvjema milijardama sadašnjih korisnika interneta. Također, treba razumjeti kao funkcionira internet, što je ozbiljan zadatak koliko i, npr. razumijevanje svemira.
Deveto ključno pitanje predstavljat će matične stanice. Istraživanje matičnih stanica već sada je jedno od najvažnijih u medicini, a napredak je ostvaren i razvojem tehnike kojom se stanice odraslih mogu navesti da se ponašaju kao embrionalne. U budućnosti bi se preko matičnih stanica moglo doći do tehnike liječenja bolesti kao što su sljepilo, Parkinson, distrofija... Može se očekivati i izgradnja banke matičnih stanica dovoljno velika da se izbjegnu imunološke reakcije kod većine bolesnika.
Deseti izazov predstavlja očuvanje bioraznolikosti. Profesorice Anne Magurran i Maria Dornelas pišu da je jasno da je biološka raznolikost danas ugroženija nego ikad prije. Potpune informacije o prirodnom svijetu nemamo: pretpostavka je da na Zemlji postoji između pet i 10 milijuna vrsta organizama, no moglo bi ih biti i samo tri milijuna ili pak 100. "Ovo je možda najveći izazov s kojim se naša vrsta suočila, ali ako se individualno i kolektivno ne suočimo s tim, svijet će izgubiti mnogo od raznolikosti o kojoj ovisi, i to prije nego uspije procijeniti koliko vrijedi ono što gubi", pišu profesorice.
Pitanje geoinženjeringa također čeka na odgovore znanstvenika. Prije svega treba odlučiti koliku bi ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja trebao imati geoinženjering. Tehnike se uglavnom svode na ova dva izbora: one kojima se nastoje smanjiti razine CO2 u zraku i one kojima bi se smanjio dotok sunčeve topline.
Posljednji izazov predstavljaju nova cjepiva. Naime, na globalno zdravlje ljudi u prvom je redu utjecala čista voda, a potom cjepiva - pomoću cjepiva iskorijenjene su velike boginje 1950-ih i virusna bolest stoke RPV. U budućnosti nas čeka veliki napredak u području istraživanja cjepiva protiv HIV-a i malarije, ili čak protiv stanja kao što su Alzheimer ili ovisnost. Također, cjepiva trebaju postati jeftinija, a treba razviti i tehniku njihova skladištenja bez dubokog hlađenja.
Vezani članci:
arti-201004210548006 arti-201010180510006 arti-201010290393006 arti-201009140287006 arti-201011290583006
