Dramatična razina "prijateljske vatre" iz imunosnog sustava može pokrenuti ozbiljan oblik Covida-19 i ostaviti pacijente s "dugim Covidom", koji traje značajno dulje, pa čak i nakon što je virus pobijeđen, tvrde znanstvenici, javlja The Guardian.
Istraživači sa sveučilišta Yale otkrili su da su pacijenti s Covidom-19 u krvi imali velik broj pogrešno usmjerenih protutijela koja su ciljala organe, tkiva i sam imunosni sustav, umjesto da se bore protiv virusa.
Znanstvenici su uspoređivali imunosne reakcije kod pacijenata i neinficiranih ljudi te su kod prvih otkrili mnoštvo nenormalnih antitijela. Ona su blokirala antivirusnu obranu, izbrisala korisne imunosne stanice i napala tijelo na više frontova, od mozga, krvnih žila i jetre do vezivnog tkiva i gastrointestinalnog trakta.
Ometaju imunosni odgovor
Daljnji testovi otkrili su da što je više pacijenata u krvi imalo "autoantitijela", to je njihova bolest bila gora. Pacijenti s Covidom-19 imali su više antitijela koja su se okrenula protiv njih, nego ljudi s lupusom, autoimunom bolešću uzrokovanom sličnim zastrašujućim antitijelima.
"Pacijenti s Covidom-19 stvaraju autoantitijela koja zapravo ometaju imunosni odgovor na virus", rekao je Aaron Ring, imunobiolog s Yalea i autor studije. Brojna druga autoantitijela napadala su dijelove tijela za koje se zna da se oštete kod osoba s tom bolešću.
"Zasigurno vjerujemo da su ova autoantitijela štetna za pacijente s Covidom-19", rekao je Ring, dodajući kako se štetni učinci mogu nastaviti i nakon završetka zaraze, a pacijenti ostaju s dugotrajnim medicinskim problemima. "Budući da antitijela mogu dugo trajati, moguće je da mogu pridonijeti razvoju dugotrajnih Covid bolesti", rekao je.
Dramatični porast reaktivnosti
Ring je zajedno s Akikom Iwasaki, profesoricom imunobiologije na Yaleu, pregledao 194 pacijenta i bolničkih radnika s različitom ozbiljnošću Covid infekcije za autoantitijela koja ciljaju gotovo 3000 ljudskih proteina. Protutijela onemogućuju viruse pričvršćivanjem na proteine na površini virusa, ali autoantitijela su pogrešnog oblika i pogrešno se vežu na proteine koji su oslobođeni od ljudskih stanica.
Pišući u studiji, koja tek treba proći proces recenzije i biti objavljena u časopisu, znanstvenici opisuju kako su pacijenti s Covidom imali "dramatičan porast reaktivnosti autoantitijela" u usporedbi sa 30 zdravih bolničkih radnika koji nisu bili zaraženim virusom. Iako su određena autoantitijela u nekih pacijenata bila očito prisutna prije infekcije Covid-19, druga su se pojavila i pojačala kako je bolest napredovala.
Više od 5% hospitaliziranih pacijenata imalo je autoantitijela koja su oslabila ključnu ruku imunosne obrane koju orkestriraju proteini zvani interferoni. Ti pacijenti nisu mogli kontrolirati količinu virusa u svojim tijelima i tako su razvili ozbiljniju bolest.
Dva primjera
U dva posebno sumorna primjera "prijateljske vatre", neki su pacijenti imali autoantitijela koja su ciljala B-stanice, stanične tvornice koje izbacuju antitijela za borbu protiv virusa, dok je jedan pacijent imao autoantitijela koja su, čini se, izbrisala mnoge svoje zaštitne T-stanice.
Umjesto da je jedna vrsta autoantitijela kriva, znanstvenici vjeruju da se Covid-19 pogoršava kada se u istom pacijentu pojavi mnogo različitih "svojeglavih" antitijela. Ispitivanja na miševima s nekim autoantitijelima potvrdila su da su životinje učinile osjetljivijima na infekcije i povećale vjerojatnost da će umrijeti od bolesti. "Ukupni zbroj ovih raznolikih odgovora može objasniti značajan dio kliničkih varijacija u pacijenata", pišu autori.
Znanstvenici odavno znaju da su stanja poput reumatoidnog artritisa, lupusa i multiple skleroze uzrokovana neispravnošću imunosnog sustava i napadom na tijelo. No, manje se zna o virusnim infekcijama i njihovoj sposobnosti da izazovu autoimune reakcije. Sada se radi na istraživanju jesu li autoantitijela kriva za dugotrajne simptome kod bolesti poput ebole i Chikungunye groznice, kao i kod pacijenata s karcinomom nakon imunoterapije.
Imunosupresivni tretmani
Ako autoantitijela Covida-19 izdrže u tijelu, mogla bi igrati ulogu u dugom Covidu, rekao je Ring. "Post-Covid sindromi bi vjerodostojno mogli biti uzrokovani dugotrajnim autoantitijelima koja traju dugo nakon je virus očišćen iz tijela", rekao je. "Ako je to slučaj, postoje imunosupresivni tretmani, poput onih koji se koriste za reumatološke bolesti, koji bi mogli biti učinkoviti." Smatra se da dugi Covid utječe na oko 10% osoba koje su stare između 18 i 49 godina, a porastao je na svakog petog među starijima od 70 godina.
Danny Altmann, profesor imunobiologije na Imperial Collegeu u Londonu, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da autoantitijela mogu dobro objasniti raznolikost Covid-simptoma i dugotrajnija oboljenja nekih pacijenata.
"Smatram to vrlo vjerojatnim, posebno analogno eboli i Chikungunyi, gdje autoimunitet izgleda čini velik dio odgovora. Veliki dio smjera našeg laboratorija za naredne mjesece je pokušaj povezivanja simptoma dugog Covida s autoimunim profilima", rekao je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
