Proces raspadanja i recikliranja organskih tvari uskoro bi nam mogao davati cigle za izgradnju raznih građevina. Tehnologiju za tako što posjeduju nitko drugi nego gljive.
Gljive dominiraju niskim raslinjem već milijunima godina. Njihova jedinstvena sposobnost razlaganja organske tvari omogućuje im da žive od drugih organizama, piše Interesting Engineering.
Nakon desetljeća istraživanja i razvoja znanstvenici su uspjeli pronaći tehnologije koje bi omogućile inžinjerima da koriste gljive kao glavni građevni materijal budućnosti.
Toranj od gljiva
Vidljivi dio gljive predstavlja samo njen maleni dio. Ispod površine gljivama može brzo izrasti tanko korijenje zvano micelij. U zadnje su vrijeme znanstvenici razvili načine kako iskoristiti ove mrežaste formacije bi stvorili brojne materijale, uključujući i cigle.
Arhitektonski tim po imenu The Living projektirao je prvi toranj od cigli od gljiva još 2014. Tim je napravio cigle isključivo od gljiva uzgojenih na poljoprivrednom otpadu.
The Living je surađivao sa strukturalnim inžinjerima kako bi projektirali građevinu izgrađenu isključivo od gljiva. Proveli su tjedne istražujući koje tehnike rade najbolje kako bi izdržale najveću težinu.
Nakon rigoroznog testiranja tim je odlučio napraviti toranj visok 12 metara. Za to im je trebalo 10.000 cigli.
Cigle korištenje za izgradnju uzgajane su u tri posebna kalupa. Kako bi dobili cigle, znanstvenici su ispunili kalupe organskom tvari u kojoj su se nalazile spore. Potrebno je samo pet dana da gljive pretvore organske tvari u upotrebljivu ciglu, zbog čega je cijeli proces jeftin i učinkovit.
Kakve su ove cigle u odnosu na stare
Kao i kod većine novih tehnologija, da bi postala isplativa alternativa klasičnoj cigli ova od gljiva mora još proći kroz ekstnzivni razvoj. Stvar je u tome da cigle od gljiva jednostavno nisu jednako jake i nemaju dovoljno dug životni vijek u usporedbi s većinom ostalih građevinskih materijala.
Jedan od najčešće korištenih građevnih materijala je beton. Beton sam po sebi može izdržati kompresivnu snagu od 4.000 psi (28 MPa), pa sve do do 10.000 psi (70 MPa), ovisno o zahtijevima. Nasuprot tome, cigle od gljive mogu izdržati samo 30 psi (0.2 MPa).
Iako ne može istržati niti blizu sličnu količinu težine, cigla od gljive isto je tako znatno lakša od betona, jer teži samo 43 kg/m3, dok beton teži oko 2.400 kh/m3. Umatoč tome što nema kompresivnu snagu, niska gustoća ovakve cigle čini ju korisnom u područjima gdje nije potrebno nositi težinu. Tako se ovakve cigle mogu koristiti i kao izolator te za izgradnju unutrašnjih zidova unutar zgrade.
Ove su cigle isto tako iznenađujuće trajne. Prije nego što su s njima izgradili 12-metarski toranj, inžinjeri su ih stavili pod proces ubrzanog starenja, koji je simulirao prolazak tri godine (vjetar, kiša i vlaga) u samo tri tijedna.
"Nakon tri godine ubrzanog starenja materijal se ponašao apsolutno isto kao i u početku", rekao je David Benjamin, jedan od koordinatora The Livinga.
Druge primjene
Osim građevnog materijala, gljive se mogu koristiti i kao materjal za pakiranje. Kako su gljive prirodno vatrootporne, a meterijal se može lako kalupom uzgojiti u sakom obliku, radi se o ideji s dosta potencijala.
Uz to, gljive nisu štetne za okoliš. Ako se taj materijal baci, lako se razloži.
Tehnologija inžinjeringa gljiva tek je na početku. Ako se porezi na ugljik počnu povećaati, ljudi će biti prisiljeni tražiti alternativne mjere kako bi uštedjeli novac, i spasili planet.
