Od niza neobičnih i neočekivanih simptoma Covida-19, mali, značajan broj ljudi koji oboli razvije teške psihotične simptome, od otkačenih zabluda do slikovitih halucinacija. Psihoza i pandemija bile su povezane i prije, no, unatoč tome, istraživači se trude shvatiti zašto su ti neobični simptomi značajka trenutne pandemije koronavirusa. Iako još uvijek nije jasan točan razmjer problema, niz studija širom svijeta bavilo se tim problemom tijekom protekle godine, piše IFLScience.
Jedno istraživanje, objavljeno u studenom, pokazalo je da gotovo svaka peta osoba s dijagnozom Covida-19 dobije i psihijatrijsku dijagnozu u sljedeća 3 mjeseca. Šokantno, jedna od njih četvero također nije imala prethodnih problema s mentalnim zdravljem prije infekcije. Većina tih dijagnoza najčešće se odnosila na anksioznost, depresiju ili nesanicu, ali preko 1200 pacijenata dobilo je dijagnozu psihotičnih poremećaja. Drugo istraživanje promatralo je 153 osobe hospitalizirane s Covidom-19 u Velikoj Britaniji i otkrilo da je njih 10 nakon infekcije imalo "novonastalu psihozu".
Neobičan slučaj žene iz Britanije
Nekima psihotični simptomi mogu ostati. Studija slučaja 55-godišnje žene u Velikoj Britaniji objašnjava kako je doživjela "trajne i živopisne psihotične simptome" nakon infekcije s koronavirusom, unatoč tome što prije toga nije imala povijest mentalnih bolesti. Nakon otpusta iz bolnice u kojoj se liječila od Covida-19, samo nekoliko dana kasnije ponovno je primljena zbog niza neobičnih misli i ponašanja. Uz to što se ponašala zbunjeno, počela je vjerovati da je njezina mačka lav te da vidi "majmune kako skaču iz bolničareve torbe".
Također je vjerovala da su medicinske sestre u bolnici "vragovi" koji kuju planove da joj naštete, kao i da je jednog od članova njene obitelji zamijenio dvojnik, što je poznato kao Capgrasova zabluda. Pacijentica je nastavila imati uznemirujuće zablude 34 dana te je prestala prijavljivati paranoične misli 52 dana nakon što su se simptomi prvi puta pojavili.
Što je uzrok?
Pitanje je što uzrokuje ta psihotična iskustva? Argument je da bi to mogao biti, u nekom malom dijelu, odraz broja ljudi koji su patili od mentalnih zdravstvenih problema tijekom pandemije zbog društvene izolacije, tjeskobe zbog bolesti i financijskih problema. Široko govoreći, također je poznato da mnoge tjelesne bolesti mogu pokrenuti i probleme mentalnog zdravlja.
Postoji i hrpa snažnih dokaza da je Covid-19 uključen u niz moždanih komplikacija i neuroloških simptoma, od moždanih udara i napadaja do gubitka pamćenja i nedostatka koncentracije, nečega što se naziva "moždanom maglom". Uz to, istraživanje je također identificiralo fizičke promjene na mozgu povezane s bolešću. Međutim, ostaje neizvjesno je li ovo dokaz da virus izravno "napada" moždano tkivo ili je neizravna šteta uzrokovana upalom od infekcije.
Čudno, ali postoji duga povijest mentalnih bolesti i izbijanja zaraza. Karl Menninger, psihijatar iz psihopatske bolnice u Bostonu, bio je jedan od mnogih kliničara koji je primijetio da je zabilježen iznenađujući broj "mentalnih poremećaja" kod ljudi koji su preživjeli pandemiju španjolske gripe 1918. Istraživači su pronašli i neke veze, iako manje značajne u usporedbi s Covidom-19, između porasta mentalnih problema i drugih epidemija koronavirusa, poput SARS-a ili MERS-a, piše IFLScience.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
