Nada se da će prvu letjelicu, za sada još uvijek kodnog naziva BFR (Big fucking rocket,) lansirati do 2022. a da će do 2024. četiri takve rakete letjeti do Marsa.
Ključne parametre letjelice predstavio je još prošle godine, no tada nije postajala nikakva ideja kako bi se takav kolosalni projekt financirao.
i planet
Na Astronautičkom kongresu u australskom Adelaidu, pojasnio je kako namjerava platiti skupu letjelicu. Ključ je, ističe, da BFR "pojede" sve druge projekte SpaceX-a.
BFR će pojesti sve druge projekte
Umjesto da se koristi niz malih letjelica za lansiranje satelita u orbitu i opskrbu Međunarodne svemirske postaje, sve misije bi mogao obaviti BFR.
Raketa o kojoj govori bit će visoka 100 metara, imat će 31 motor i kapacitet za više od četiri tone tereta. Svemirski brod bi imao 48 metara i 40 putničkih kabina, a u svaku bi moglo stati troje ljudi.
"U tom slučaju, svi resursi koji se koriste za Falcon9, Dragon i Heavy mogli bi se iskoristiti za ovaj sustav" pojasnio je Musk. Dodao je i kako Space X već dugo radi na dizajnu letjelice koja bi se mogla više puta koristiti, i sada su postigli 16 uspješnih slijetanja rakete Falcon9 za redom. "To je ključ da projekt bude i ekonomičan. Suludo je da gradimo nevjerojatno sofisticirane rakete i onda ih svaki put samo bacimo na zemlju", prenosi Guardian.
Rekao je da njegova kompanija SpaceX 2022. na Mars planira spustiti dva teretna broda kako bi ondje položili uređaje za energetsko napajanje i održavanje života.
"Ovo nije lapsus", rekao je Musk spominjući datume realizacije svojih planova.
'Ambiciozno, ali izvedivo'
Putovanje do Marsa sada otprilike traje osam mjeseci.
Dvije godine nakon teretnih, na Mars bi trebali stići putnički svemirski brodovi. "Od tada bi naselje na Marsu samo trebalo rasti", rekao je Musk pred 3000 sudionika konferencije.
Tvrdi kako bi njegova BFR raketa mogla servisirati i Međunarodnu svemirsku postaju i za budući projekt osnivanja sela na Mjesecu. Musk je dodao da se njegova tehnologija može prilagoditi i za prijevoz na Zemlji. Kako bi BFR mogao letjeti brzinom i do 27.000 km/h na sat, to bi značilo da bi se s jednog kraja svijeta na drugi stizalo za pola sata.
Znanstvenici koji su slušali Muska komentirali su poslije da je Muskov plan ambiciozan, ali izvediv. "Znanost koja stoji iza projekta je realna. Ono što je stvari kod nas činilo nerealnima bila je politika, odnosno nedostatak volje da se investira u svemir", kazao je profesor Charley Lineweaver s Australskog nacionalnog sveučilišta.
