U donjem videu Vsauce3 bavi se pitanjem koliko bi dugo preživjeli nakon ekspozija, ako bi uopće preživjeli.
TAJNI DOKUMENT OTKRIO: Treći svjetski rat zamalo je počeo 1983. godine!
Ogromne količine nuklearnog naoružanja
No prvo nekoliko osnovnih podataka, tek da vam potaknemo paranoju, piše Science Alert.
Iako ne postoji službeni popis, procijenjuje se kako na svijetu postoji preko 10.000 komada nuklearnog oružja, možda čak i do 15.000. Zatim treba uzeti u obziri snagu tog oružja. Castle Bravo, najveća nuklearna bomba koju su detonirale Sjedinjene Države, stvorila je 1954. gljivoliki oblak koji se za 10 minuta uzdigao na visinu od 40 kilometara i raširio na površinu od gotovo 100 kilometara iznad oceana. Eksplozija je bila jačine 15 megatona TNT-a.
A tzv. Car Bomba koju je Sovjetski Savez testirao 1961. još je uvijek najjača eksplozija koju je stvorio čovjek, i tri je puta jača od Castle Brava.
Kontaminacija zračenjem
No ono čega se trebate najviše bojati u slučaju 3. svjetskog rata je radioaktivno zračenje koje ostane nakon eksplozija, a koje kontaminira široko područje kao i sve što živi tamo.
Zahvaljujući visokom gljivolikom oblaku od nuklearne eksplozije i vjetrovima, radioaktivne čestice mogu prevaliti tisuće kilometara od početne točke eksplozije. Tako je u slučaju Castle Brava bilo pogođeno područje veličine od preko 12.950 četvornih kilometara.
A sav taj radioaktivni materijal nije lako uočiti. Recimo stroncij 90, koji kontaminira tlo, pa biljke, a zatim i životinje koje se njima hrane. Nakon što uđe u naše kosti, može nastaviti emirirati zračenje još godinama kasnije, te tako prouzročiti rak kosti i leukemiju.
Zaklon i vještine preživljavanja
Na kraju se sve svodi na to da što brže odete što dalje od početnog udara, kao i od područja prekrivenog radioaktivnim otpadom. No čak ako i uspijete u tome, još uvijek ne mora značiti da ste spašeni, ako se društvo oko vas počne raspadati.
U početku, ključni uvjeti preživljavanja su vrijeme, udaljenost i zaklon - što je moguće kraća izloženost radijaciji, što veće udaljenost od mjesta glavne eksplozije, te što bolji zaklon od kontaminiranog okruženja.
Nakon toga na red dolaze vaše osobne vještine preživljavanja - jeste li u stanju pronaći ili uzgojiti hranu? Možete li naći čistu vodu? Čak i najbolje opskrbljeno atomsko sklonište nema zalihe koje će trajati zauvijek.
Nadajmo se da nikada nećemo i u stvarnome životu trebati obavljati ove zadatke, već samo u video igrama.
