Dugo je bila važeća teorija po kojoj su se otočani naselili te krenuli s klesanjem ogromnih kipova, te zatim uništili vlastito društvo međusobnim borbama i prekomjerenim trošenjem prirodnih resursa, piše CCN.
Novi pogled na stare misterije
Ali nova studija predlaže potpuno drugačiji scenarij, po kojem bi otočani mogli imati znatno složeniju povijest nego što se do sada vjerovalo. Brojni aspekti otočana, kipova kao i polinezijskih moreplovaca koji su stigli na otok prije oko 900 godina proučavani su godinama. No nova studija koristi podatke iz novijih iskapanja kako bi ponudila bolje razumijevanje ovog društva.
Znanstvenici su koristili neuobičajenu metodu kako bi proučili društvo i otkrili što se dogodilo: kemijsku analizu kamenih alata korištenih na kipovima. Ono što su naučili iskapanjem četiri kipa i proučavanjem alata od vulkanskog kamena balzata pružilo im je drugačiju sliku, o sofisticiranom društvu utemeljenom na međusobnoj suradnji.
"Priče o sukobu i kolapsu civilizacije Uskršnjih otoka možda su pretjerane", kaže vodeći autor studije Dale Simpson jr., arheolog iz Sveučilišta u Queenslandu. "Meni je sama industrija brojnih kamenih kipova čvrsti je dokaz da je postojala suradnja između obitelji i grupa obrtnika."
Složeno društvo
Uskršnji se otok nalazi 3.700km istočno od obale Čilea. Prije oko 900 godina na njega su stigli osnivači nove civilizacije, koji su nazvali otok Rapa Nui. To Polinezijski pomorci stigli su na dva kanua, a vodio ih je Hotu Matu'a, koji je postao i prvi poglavica otoka, tvrdi usmena predaja. Broj stanovnika narastao je na više tisuća, a ti su ljudi klesali puna tjela, po imenu moai, koji su predstavljali važne pretke na Rapa Nuiu, Ima gotovo tisuću kipova, od kojih su mnogi tijekom vremena zakopani do grla. Najviši je kip visine preko 22 metra. Sam broj i veličina tih kipova ukazuju na složeno, sofisticirano društvo, tvrde znanstvenici.
"Drevni Rapa Nui imali su poglavice, svećenike i cehove radnika koji su ribarili, obrađivali zemlju i gradili moaie. Postojao je određeni stupanj duštvenopolitičke organizacije koja je bila podrebna kako bi se isklesalo gotovo tisuću kipova", rekao je Simpson.
Tijekom iskapanja kipova direktorica Projekta kipova Uskršnjeg otoka Jo Anne Van Tilburg i njena ekipa otkrili su preko 1.600 kamenih alata. Izvršili su kemijsku i spektrometarsku analizu fragmenata 17 komada alata, zvanih toki. "Željeli smo otkriti odakle su uzimali sirovine za proizvodnju ovih alata", izjavila je Laure Dussubieux, suautorica studije. "Željeli smo znati jesu li ljudi uzimali materijal blizu mjesta gdje su živjeli."
Lokacija je ključna jer postoje tri izvora, ili kamenoloma, odakle su otočani mogli sakupljati materijal za alate. Balzatni kamenolomi prekrivaju površinu dva nogometna igrališta. "Većina toki alata dolazi iz jednog kamenoloma, kad bi ljudi pronašli kamenolom koji im se sviđa, držali bi ga se", rekao je Simpson. "Da bi svi koristili jedan tip kamena, vjerujem da su morali surađivati. Zbog toga su bili toliko uspješni - radili su zajedno."
Pogled unaprijed
Ovo je u suprotnosti s idejom da je stanovnicima ponestalo resursa te su se borili međusobno, kažu znanstvenici. Vjeruju da je kasniji dolazak kolonizatora i uvođenje ropstva ono što je desetkovalo stanovništvo.
"Postoji toliko puno misterija u vezi Uskršnjeg otoka jer je toliko izoliran, ali na samom otoku ljudi su imali brojne interakcije", rekao je Simpson, "Tisuće Rapa Nui ljudi i danas je živo, to društvo nije nestalo." No znanstvenici ujedno pozivaju i na oprez, te vjeruju kako je ova studija tek početak, temelj za nova izučavanja.
"Gotovo isključivo korištenje jednog kamenoloma podržava pogled na specijalizaciju na temelju razmjene informacija, no na ovom stadiju ne možemo znati da li je interakcija bila na principu suradnje", rekla je Van Tilburg. "Mogla je biti i na neki način prisilna. Ljudsko je ponašanje složeno. Ova studija potiče daljnje mapiranje i istraživanje stijenja, te se naše iskapanje nastavlja kako bi bacili novo svjetlo na moai kipove."
