Skupina međunarodnih znanstvenika provela je 22 godine proučavajući podatke o reproduktivnoj strategiji i preživljavanju skandinavskih smeđih medvjeda. Rezultate su objavili u časopisu Nature Communications.
Zakon štiti medvjedice s mladima
"Čovjek je postao evolucijski čimbenik u životu medvjeda", kaže profesor Jon Swenson s norveškog biološkog fakulteta NMBU. U Švedskoj je sezona lova na medvjede duga, čak za to i ne treba neka posebna lovačka dozvola i svake ih se godine ustrijeli tristotinjak. Medvjedice s mladima, međutim, zaštićene su zakonom.
"Medvjedica bez mladih ima četiri puta više izgleda biti ubijena nego ona s jednim mladuncem", rekao je Swenson, jedan od autora studije. Znanstvenici su shvatili da su neke medvjedice prilagodile svoj majčinski pristup kako bi unaprijedile i svoje izgleda da prežive lov, odnosno koriste se medvjeđim ekvivalentom ljudskog štita.
Naime, u posljednjih 20 godina medvjedice su produljile brigu za mladunčad s prosječnih godinu i pol na dvije i pol godine. "Sve dok ženka oko sebe ima mlade, sigurna je. Pristisak lova rezultirao je promjenom u duljini brige za potomstvo i ono je s 1,5 godine naraslo na 2,5 godine", kaže se u studiji. Između 2005. i 2015. godine broj medvjedica koje su mladunčad zadržale oko sebe dodatnu godinu porastao je sa sedam na 36 posto. "Ovo je prva studija koja uvjerljivo sugerira promjenu u frekvenciji majčinske strategije potaknutu lovom", rekao je Swenson.
Medvjedi nisu jedina vrsta koju je ljudsko ponašanje prisililo na evolucijsku promjenu, kaže vodeća autorica studije Joanie van de Walle told AFP. "Imamo dokumentirano evolucijsko skraćivanje rogova američkih muflona u kanadskoj Alberti. To se dogodilo jer su trofejnim lovcima najdraža meta bili oni s najduljim rogovima. Oni s kraćim im nisu toliko interesantni pa imaju i više izgleda preživjeti", rekla je.
