Budu li pokusi uspješni, mikročipovi pričvršćeni na glave štakora moći će obavijestiti njihove rukovatelje na bilo koji opasan ili nezakonit materijal čak i prije no što ga i sami junački glodavci registriraju.
Nažalost, postoji i jedna kvaka - treba tri mjeseca da bi se štakor dobro istrenirao, a oni žive samo godinu dana.
Ali znanstvenike iz Rostova na Donu, blizu granice u Ukrajinom, to ne obeshrabruje već nastavljaju dalje s operacijom po imenu "Ratovanje sljedeće generacije". Nadaju se kako će moći iskoristiti neurone štakora, koji tim glodavcima daju bolji osjećaj njuha od onog kojeg imaju psi ili čak umjetni uređaji.
Savršeni za spasilačke misije
"Za razliku od psa, šakor se može provući i kroz najmanju pukotinu, čak i tamo gdje je naizgled nemoguće. Na taj se način mogu zavući doboko u ruševine, a promatrajući njihove moždane aktivnosti možemo razumijeti ima li tamo, naprimjer, još živih ljudi, isplati li se više čistiti prolaz ovdje ili na nekom drugome mjestu, kako bi što brže spasili ljude", kaže dr. Dmitrij Medvedev, vođa tima znanstvenika iz laboratorija za olifaktornu percepciju.
Programeri stvaraju matematičke algoritme pomoču kojih bi mogli proučavati i razumjeti podatke iz cerebralnih reakcija štakora na raznolike mirise.
Ovo nije prvi put da se glodavci koriste za otkrivanje opasnih materijala - afrički štakor se koristio u Angoli, Tanzaniji, Mozambiku, Kambodži i Tajlandu kako bi otkrio mine, Kolumbija koristi laboratorijske štakore za istu svrhu, a Izrael koristi glodavce za provjeru prtljage u zračnim lukama.
