Izvještaj iz Velike Britanije tvrdi da škole nisu trebale biti zatvorene, da su samo ranjive skupine poput starih trebale biti izolirane i da je imunitet krda možda bio bolji put u borbi protiv pandemije koronavirusa. Naime, novi rad istraživača sa Sveučilišta Edinburgh sugerira da karantene, odnosno "zaključavanja", ne pomažu u smanjenju broja preminulih od zarazne bolesti Covid-19, nego samo mogu odgoditi te smrti. To je još jedan dokaz koji sugerira da je potrebna drugačija strategija za borbu protiv pandemije, ona koja ne nameće opća ograničenja cijelom društvu, piše RT.
Istraživanje je proveo tim s Edinburgh's School of Physics and Astronomy. Ako to zvuči neobično, profesor Graeme Ackland, jedan od autora, ima dobro objašnjenje. „Od ožujka je svaki ozbiljni epidemiolog upućen u SPI-M (Scientific Pandemic Influenza Group on Modelling) i SAGE (glavnu znanstvenu savjetodavnu skupinu za hitne slučajeve), proizvodeći nova istraživanja u vremenskom rasponu od nekoliko dana. Jednostavno ih nema dovoljno za replikaciju ili čak pažljiv stručni pregled. Ali bilo je na tisuće ljudi koji su mogli obavljati čišćenje podataka, provjeru koda, provjeru valjanosti i replikaciju", kažer Ackland koji je zajedno s njegovim kolegama dobio zadatak istražiti sve koliko je moguće što bi epidemiolozi napravili da imaju dovoljno vremena.
Njihov rad zapravo nije kritika originalnog modeliranja izvedenog prije "zaključavanja". Zapravo koristi model koji koristi Imperial College kako bi procijenio širi raspona scenarija nego što je to učinjeno. "Moje je sveukupno mišljenje", kaže Ackland, "da su vladini stručnjaci pouzdano iznijeli bolja predviđanja od 'novinskih stručnjaka' ."
Produžena epidemija i veća smrtnost?
Cilj je rada bio "ponoviti i analizirati podatke dostupne britanskim tvorcima politika kada je odluka o zaključavanju donesena u ožujku 2020." U radu se zaključuje da bi izvorni model pružio dobru prognozu da se temeljio na reprodukcijskom broju virusa od 3,5. (Imperialovo izvješće 16. ožujka temeljilo se na tome da je 'R' između 2,2 i 2,4.) Protuintuitivni ishod modela je taj što sugerira da bi „zatvaranje škola i izolacija mlađih ljudi povećalo ukupan broj smrtnih slučajeva, iako bi to bilo odgođeno za drugi i naredne valove”.
Model sugerira da su brze intervencije bile učinkovite u smanjenju najveće potražnje za krevetima za intenzivnu njegu, ali da bi također produžile epidemiju. U nekim scenarijima, to bi dugoročno moglo dovesti do više smrtnih slučajeva. Zašto? Jer, kao što članak napominje, „smrtnost povezana s Covid-19 jako je nagnuta prema starijim dobnim skupinama. U nedostatku djelotvornog programa cijepljenja, ni jedna od predloženih strategija ublažavanja u Velikoj Britaniji ne bi smanjila predviđeni ukupan broj smrtnih slučajeva ispod 200 000. "
Zaključno, autori pišu: "Optimalna strategija za spašavanje života u epidemiji Covid-19 drugačija je od one koja se predviđa za epidemiju gripe s različitim dobnim profilom smrtnosti." U najmanju ruku, kaže Ackland, škole su mogle ostati otvorene uz brigu da se napravi sve što je moguće da se zaštite najugroženije skupine. Apsolutni prioritet je spriječiti bolest da uđe u bolnice i domove za njegu starijih i nemoćnih.
Sitauciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
