U knjizi Brzo i sporo razmišljanje dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Daniela Kahnemana objavljen je niz istraživanja o racionalnim modelima prosuđivanja i donošenja odluka.
Među brojnim primjerima ponašanja ljudske psihe na područjima ekonomije, medicine, pa i politike, nalazi se i jedno zanimljivo istraživanje provedeno među budućim studentima. Proučio je, naime, odgovore na završnim ispitima (SAT) koji se polažu između srednje škole i fakulteta. Neki od tih studenata kasnije su završili na najboljim fakultetima, a drugi na manje prestižnim sveučilištima.
Koliko košta lopta?
Posebno "teško" teško pitanje glasi: Ako bejzbolska palica i lopta koštaju 1,10 dolara, a palica je dolar skuplja od lopte, koliko košta lopta?"
Ako ste pomislili da je odgovor 0,10 dolara iliti 10 centi, u krivu ste. Pravi odgovor je 5 centi.
Kahneman to tumači postojanjem "intuitivnih, privlačnih i istovremeno pogrešnih odgovora", koji se događaju zbog toga što vam je mozak registrirao brojku 10 kao dominantnu. Kad bi lopta koštala 10 centi, onda bi zajedno s palicom koštala 1,20 dolara. On navodi i da je taj odgovor sigurno pao na pamet i onima koji su pravilno odgovorili, ali su se nekako uspjeli othrvati intuiciji i koji su provjerili matematičku operaciju.
Poražavajući rezultati
"Mnogi ljudi imaju previše samopouzdanja i spremni su polagati preveliku vjeru u vlastitu intuiciju. Oni, očigledno, kognitivne procese doživljavaju kao blagu nelagodu, pa ih izbjegavaju koliko je to moguće", napisao je o onima koji su "pali" na ovom pitanju.
A ispostavilo se da je više od polovine studenata najprestižnijih fakulteta, kao što su Harvard, MIT i Princeton, dalo krivi odgovor, dok se na drugim sveučilištima udio pogrešnih odgovora popeo iznad 80 posto.
