"Pronašli smo samo jednu, dakle radi se o rijetkome događaju", rekao je Kepler de Souza Oliveira Filho, astronom sa Saveznog sveučilišta Rio Grande do Sul u Porto Alegreu, Brazil.
Bijeli patuljak je ono što ostane iza gotovo svake zvijezde osim onih najtežih, nakon što izgubi vanjske slojeve i ostane joj samo gola jezgra. Teži elementi poput kisika i ugljika potonu u središte jezgre dok preostali laki atomi vodika i helija završe na površini. Iz nekog se razloga to nije dogodilo s ovom zvijezdom.
Zvijezda je udaljena oko 1.200 svjetlosnih godina, a površina joj je 99.9 posto čisti kisik, s neonom i magnezijem kako dalekim drugim i trećim. To je sastav elemenata koji bi se očekivao unutar jezgre zvijezde mase između šest i deset puta veće od sunčeve.
Odakle je?
Ali takva bi zvijezda ostavila za sobom bijelog patuljka koji bi bio težak poput Sunca, dok novootkriveni patuljak ima samo 60% te mase. A zvijezda koja bi imala masu poput ovog patuljka ne bi bila dovoljno velika da pretvori svoje gorivo u kisik.
"Stvarno nije jasno odakle se taj kisik uopće stvorio", rekao je Kepler.
Nekoliko teorija
Znanstvenici razmatraju nekoliko teorija kako je ova neobična zvijezda, koju su nazvali Dox, uopće mogla postati ovakva. Jedna teorija glasi kako se radi o dijelu binarnog sustava te da je njen partner pokupio sve lakše elemente. Druga je da je interakcija išla suprotnim smjerom te da je Dox pokupio materijal druge zvijezde i tako pokrenuo termonuklearnu eksploziju, koja je izbacila vanjski sloj patuljka.
"To je jako neobična teorija", rekao je Patrick Dofour, astrofizičar sa sveučilišta u Montrealu "Mogla bi raditi, ali sumnjam da bi rezultat bio bijeli patuljak tako male mase."
"Puno je otvorenih pitanja na koja se mora odgovoriti prije nego što budemo mogli reći kako će ovo promijeniti naš pogled na evoluciju bijelih patuljaka", dodao je Dofur. "Ovaj bijeli patuljak mogao bi biti samo jedan izuzetak... Iako u znanosti, upravo su izuzeci ti koji vam pomažu da kasnije dosta toga shvatite."
