U kontrolnim centrima pokusa ATLAS, ALICE, CMS i LHCb, kao i u glavnoj kontroli Velikog sudarača hadron na kontrolnim zaslonima "rascvjetali" su se grafikoni raznobojnih pruga.

Prvi sudari snopova, koji se u 27-kilometarskoj magnetskoj cijevi LHC-a ubrzavaju na do jučer nezamislivim energijama, nisu išli kako je najavljeno, piše Večernji list.

Jutros na povišenim energijama jedan snop nije bio dovoljno kvalitetan, pa je akcelerator zaustavljen te ponovno pokrenut. arti-201003300338006 "Sada, kada sve radi izvrsno, više ništa ne treba nanovo podešavati. Ovo je velik dan za fiziku čestica", izjavio je glavni ravnatelj CERN-a Rolf Heuer.

Pokusi u LHC-u planiraju se već 27 godina. Prvi snop u dovršenom ubrzivaču pušten je u rujnu 2008. godine, ali je zbog malog iskrenja na lošem spoju magneta deset dana poslije došlo do havarije, koja je istraživanja zaustavila na godinu i pol.

Od prošle jeseni akcelerator je u pokusnom radu, pa je i probio granicu sudaranja snopova protona na rekordnim energijama od 1,1 TeV.

U projektu LHC-a, ili stroja za Veliki prasak, kako ga neki zovu, sudjeluje 20 članica EU-a i više od 10 tisuća znanstvenika iz 80 zemalja. Taj se najsnažniji akcelerator čestica na svijetu nalazi na dubini od 100 metara, u podzemnom tunelu opsega čak 27 km, čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj.

Znanstvenici u CERN-u nadaju se da će ovim pokusima dobiti dokaze o hipotetičkoj čestici, tzv. Higgsovu bozonu. Smatra se da ona daje masu drugim česticama te da je upravo od nje nastao svemir. Osim njezina stvaranja, očekuje se i kreiranje mini-kvantnih crnih rupa, koje bi trebale dokazati postojanje više od triju dimenzija. Upravo moguće nastajanje crnih rupa dovelo je do prijepora u javnosti, pa i do prosvjeda protiv rada LHC-a.

Astronomi i fizičari tvrde da se trenutačno poznaje samo 5 posto svemira, a nevidljivi ostatak sastoji se od tamne materije i tamne energije, koje čine 25 posto, odnosno 70 posto svemira.

arti-201003300044006 arti-201003090599006