Novo istraživanje pokazalo je da s godinama ne postajemo samo mudriji, već u nekim područjima i inteligentniji. Da bi ustanovili na koji se način inteligencija mijenja s godinama, psiholozi s MIT-a i iz opće bolnice u Massachusettsu proveli su testiranje na 48.547 ispitanika u dobi 10 i 89 godina, koji su posjećivali internetske stranice GamesWithWords.org i TestMyBrain.org.
Korisnicima su ponuđeni jezični testovi, testovi inteligencije i pamćenja, prepoznavanja emocija, radne memorije, numeričkih vještina i vokabulara, piše Business Insider.
Ustanovili su da, ovisno o definiciji "inteligencije", različite sposobnosti dosežu vrhunac u različito životno doba. Mlađi sudionici testova u dobi od 19 i 20 godina bolje su rezultate postizali u numeričkim vještinama, a radna memorija pokazala se najboljom sredinom tridesetih.
Fluidna inteligencija stagnira nakon 40.
Ustanovljeno je i da sposobnost brzog razmišljanja, odnosno brzina kojom mozak obrađuje informacije, takozvana fluidna inteligencija, vrhunac doseže oko osamnaeste, a stagnira oko 40.
Dvadesetogodišnjaci su bili jako dobri u prepoznavanju emocija i kratkim pogledom na fotografiju ili nečije oči, a ta je njihova sposobnost rasla do 48., nakon čega počinje polako opadati. Vokabular se očekivano poboljšava s godinama, a vrhunac doseže između šezdeset i sedamdeset. Nema nikakvih naznaka opadanja ove sposobnosti.
Rezultati objavljeni u časopisu Psychological Science ukazuju na činjenicu da različite vrste inteligencije vrhunac dosežu u raznim životnim razdobljima, tvrde autori istraživanja Joshua Hartshorne i Laura Germine.
"U svakom životnom razdoblju u nekim ste stvarima bolji, u drugima lošiji, a u nekima stagnirate. Treba znati da nema životnog razdoblja u kojemu smo najmudriji, najbolji ili najinteligentniji u svemu", rekao je voditelj istraživanja i znanstvenik s odjela MIT-a za kognitivne znanosti i mozak Joshua Hartshorne.
