Ona opisuje povijest koja se izgubila nakon topljenja leda, što uključuje i ostatke drevnih nordijskih naselja koja su sačuvana stoljećima. Sada kada su temperature više, led koji je nekada čuvao artefakte, izlaže sve - od životinjskih kostiju do vune.
"Gubimo sve", kaže Thomas McGovern, profesor arheologije sa Sveučilišta Hunter u New Yorku.
Postoji još mnogo toga što se ne zna o nordijskim doseljenicima koji su zemljoposjednici na Grenlandu.
"Naša pitanja mogu ostati zauvijek bez odgovora - kako se led otopio i kako su nekada očuvani materijali isplivali na površinu. Ono što znamo, u najmanju ruku, je da je nordijsku skupinu predvodio Crveni Erik, koji je utemeljio prvo europsko naselje na Grenlandu, nakon što je prognan s obližnjeg Islanda. Nordijci koji su došli s njim osnovali su dva naselja na Grenlandu, a na vrhuncu je tamo živjelo blizu 5.000 ljudi", rekao je McGovern.
Više teorija
Nitko nije bio u stanju definitivno zaključiti što im se zapravo dogodilo, ali ipak postoji nekoliko teorija, od kojih najviše kotira ona o klimatskim promjenama:
– Temperature su brzo padale nekoliko desetljeća. U vrijeme kad su Vikinzi nestali iz arheoloških zapisa otoka, temperature su bile jako niske.
No, ni Vikinzi nisu bili jedini stanovnici Grenlanda čija je sudbina bila vezana uz porast i pad temepratura, otkrili su znanstvenici. Prethodni dramatični padovi temperature vjerojatno su imali ulogu i u nestanku dviju ranijih skupina stanovnika na otoku.
– Može biti riječi i o drugim prirodnim katastrofama koje su zbrisale naselja.
– Njihov nestanak mogao bi se vezati i uz životinje, jer su se Nordijci oslanjali na goveda i drugu stoku koju su poveli sa sobom, umjesto prilagođavanje hrani koja je bila dostupna na Grenlandu (tuljani, ribe, itd).
– Nestanak je možda povezan s društvenim i ekonomskim razlozima zbog kojih su stanovnici napuštali ledeni otok. Kosturi pokazuju da su ljudi odlazili, pogotovo mlađe žene koje su nužne u zajednici kako bi se održalo stanovništvo.
Sve se pretvorilo i kašu
"Ništa ne ukazuje na to da su Nordijci nestali kao rezultat prirodnih katastrofa", navodi se u priopćenju Nielsa Lynnerupa, forenzičkog antropologa sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Na kraju, razlog za nestanak kolonija može biti bilo koja kombinacija od navedenih faktora. Problem je u tome što istraživači ne mogu previše istraživati ostatke. Ono što je bilo sačuvano u netaknutom ledu sada postaje kaša koja je izložena zraku.
McGovern kaže da je bio na Grenlandu 1980-ih i tada je mogao proučavati kosti, dlaku, vunu... sačuvane u ledu. Kad je dobio podatke od svog apsolventa koji je posjetio Grenland 2005. godine, shvatio je da se ta mjesta potpuno raspadaju.
