Iako je okružni sud prvotno odbacio tužbu još 2013. godine, podnesena je žalba koja bi, ako bude uspješna, mogla postaviti pravni smjer i presedan u vezi načina na koji se može pristupiti i koristiti genetske informacije drugih osoba.
Parnica se odnosi na incident iz 2012., kada je tada 11-godišnjaku Colmanu Chadamu rečeno da će biti prebačen iz svoje škole zato što nosi određene "genetske markere" za cističnu fibrozu.
Škola se odlučila na taj potez nakon što su roditelji dvoje druge djece koje pate od iste bolesti izrazili zabrinutost zbog Chadamove prisutnosti, jer se smatra opasnim da ljudi s cističnom fibrozom budu u međusobnom kontaktu.
Bolest prouzrokuje mutirani gen koji kodira proizvodnju proteina koji sudjeluje u prijenosu iona klora kroz stanične stjenke. To rezultira u abnormalnim količinama sekrecije sluzi u nekoliko organa, posebno u plućima, što povećava mogučnost infekcije.
Stoga, kada se dvije osobe s ovim stanjem susretnu, šanse da se infekcija proširi s jedne na drugu su dosta velike.
Unatoč predispoziciji, bolesti nema
Ali, svojim genetskim markerima unatoč, Chadam nema cističnu fibrozu, te stoga ne predstavlja nikakvu posebnu opasnost učenicima koji pate od nje. U stvari, ti su markeri otkriveni samo zato što su liječnici odlučili provesti detaljne genetske testove nakon što su tretirali dječaka zbog urođenog srčanog problema odmah nakon rođenja.
Unatoč tome, njegovi su roditelji odlučili dati tu informaciju školi kada su ispunjavali zdravstvene formulare prilikom upisa, a ta je informacija kasnije proslijeđena i drugim roditeljima. Škola je zatim odlučila prebaciti Chadama drugdje nakon pritiska roditelja dva djeteta koji pate od cistične fibroze, da bi mu nakon dva tjedna ipak dopustili povratak.
Sljedeće su godine roditelji podnjeli tužbu za "genetsku diskriminaciju". Okružni je sud presudio protiv Chademovih, smatrajući kako je škola djelovala u interesu sigurnosti svojih učenika.
Ali, prošloga je mjeseca podnešena žalba koja je dobila i podršku ministarstava pravde i obrazovanja.
Ako bude uspješna to bi moglo rezultirati proširenjem Zakona o neširenju genetskih informacija, koji trenutno zabranjuje genetsku diskriminaciju u svim postupcima tijekom zapošljavanja i zdravstvenog osiguranja, ali do sada još nije bio primjenjivan na obrazovanje.
