Prema matematičkom modelu objavljenom u uglednom časopisu Science, periodične mjere socijalnog distanciranja bit će potrebne sve do 2022. kako bi se spriječila nova epidemija koronavirusa.
Znanstvenici su upozorili kako bi ukidanje svih mjera odjednom izazvale drastičan rast broja oboljelih te kako bi drugi broj rasta oboljelih bio još veći od primarnog usred epidemije.
Ističu kako će na širenje koronovarusa utjecati niz faktora, a dva ključna su hoće li se pojavljivati sezonski te hoće li s vremenom mutirati toliko da se neće moći tako lako stvoriti kolektivni imunitet.
Čim se ukinu mjere, virus se vraća
U najboljem slučaju, virus koji izaziva Covid-19 ponašat će se poput najbližeg rođaka. SARS-CoV-1 i nestat će nakon jedne pandemije. No to je malo vjerojatno, ističu stručnjaci te su izračunali različite modele kojima su promatrali širenje koronavirusa nakon prvog vala epidemije tijekom idućih pet godina.
Upozoravaju kako je za sada još mnogo nepoznanica, prije svega kako točno promjena godišnjih doba utječe na širenje virusa te koliko dugo osoba ostaje imuna na virus nakon što se jednom zarazi. No prema svim modelima, jednom kada se ukinu epidemiološke mjere slijedi novi val zaraze.
Plavo osjenčano polje pokazuje vrijeme trajanja mjera socijalnog distanciranja, dok krivulja broj oboljelih
Njihovi rezultati su u izravnoj suprotnosti onima kojima mašu u Bijeloj kući koja tvrdi kako će pandemija nestati ovo ljeto.
'Poticaj za razmatranje drugih metoda kontrole'
Prema rezultatima modela, objavljenima u Scienceu, ako se mjere ukinu prije jeseni, na početku sezone bolesti slijedi novo širenje virusa i u siječnju dolazi do nove eksplozije broja oboljelih, u trenutku kada je u punom jeku i sezona gripe, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.
"Periodične mjere socijalnog distanciranja bit će potrebne do 2022. osim ako se drastično ne poveća kapacitet intenzivne njege, ako se ne otkrije cjepivo ili učinkovita terapija. Čak i u slučaju prividnog nestajanja, SARS –CoV-2 se mora neprestano motriti jer je novo širenje moguće do 2024.", ističu u radu.
"Ako se odabere pristup kontrole epidemije periodičnim smanjenjem kontakta, to će se morati provoditi više godina, što je, očito, prilično dugo vrijeme", ističe jedan od autora istraživanja dr. Marc Lipsitch, profesor epidemiologije s Harvarda.
Ističu kako su svjesni ekonomske, psihološke i društvene štete koju donose mjere socijalnog distanciranja, čak i ako se periodično primjenjuju, no nadaju se kako će njihovo istraživanje ukazati na alternativne pristupe i komplementarne načine borbe protiv pandemije.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
