A stručnjaci vjeruju kako bi ovaj zastrašujuć scenarij uskoro mogao postati stvarnost, piše Daily Mail.
Pristranost prema stabilnosti trenutačnog modela morskih struja
Nova studija sugerira da bi način na koji cirkulira oceanska voda mogao propasti u bliskoj budućnosti, što bi bacilo sjevernu polutku ravno u ledeno doba.
Prijašnja su istraživanja pokazala kako bi se količine ugljikovog dioksida mogle udvostručiti na 700 ppm do 2100. Ako se to dogodi, oceanske bi struje doživjele kolaps do 2400. godine.
Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu pokazali su kako klimatski modeli drastično potcjenjuju mogućnost kolapsa cirkulacije oceanskih voda. Pronašli su da u većini klimatskih modela postoji predrasuda koja preuveličava stabilnost sadašnjeg uzorka morskih struja.
Kada su znanstvenici uklonili tu predrasudu o garantiranoj stabilnosti oceanskih struja, došli su do zaključka da bi u budućnosti cirkulacija mogla prestati, što bi rezultiralo velikim hlađenjem Sjevernog Atlantika.
Kolaps bi zaustavio Golfsku struju, koja donosi toplu vodu prema Grenlandu a koja zatim tone u niže slojeve oceana kako se hladi te se zatim vraća natrag prema ekvatoru.
"Značaj naše studije je u tome što ukazuje na sistamatsku predrasudu u trenutačnim klimatskim modelima koja šteti pravilnoj klimatskoj projekciji", kaže voditelj studije Wei Liu.
"Ispravljeni model stavlja cirkulaciju oceanskih voda u režim realne stabilnosti i predviđa daljni kolaps cirkulacije što će dovesti do hlađenja sjevernog Atlantika i okolnih područja."
Prvo zatopljenje, a zatim ledeno doba
Povećane količine ugljikovog dioksida dovele bi do topljenja arktičkog i grenlandskog leda što bi povećalo količinu slatke vode u oceanu. To bi poremetilo cirkulaciju i strujanje oceanskih voda, koje se temelji na međusobnom odnosu slatke i slane vode.
Nakon 300 godina, struja bi u potpunosti nestala, s katastrofalnim posljedicama. Sjeverni Atlantski ocean bi se dramatično rashladio, i počeo širiti arktički morski led.
Površinska temperatura sjevernog Atlantskog oceana pala bi za 2.4°C, dok bi temperatura zraka nad sjeverozapadnom Europom mogla pasti i za punih 7°C.
"Radi se o jako provokativnoj ideji", kaže Zhengyu Liu, autor studije. "Za mene, radi se o preokretu od 180 stupnjeva, jer sam do sada razmišljao poput svih drugih."
