Danas izumrli krokodil Razanandrongobe sakalavae (s nadimkom 'Razana') imao je enormne ralje s 15cm dugim zubima sličnim onima kakve je imao Tyrannosaurus rex, što znači da se nije radilo o biljojedu, već zvjeri koja je grizla kroz meso i kosti drugih životinja, piše Science Alert.

Fosili skriveni u privatnoj zbirci

"Kao i krokodili iz perioda krede, razana je mogao nadmašiti čak i teropodne (dvonožne) dinosaure koji su bili na vrhu hranidbenog lanca", rekao je paleontolog Cristiano Dal Sasso iz Prirodoslovnog muzeja u Milanu.

Ovu je vrstu otkrio isti istraživački tim prije više od jednog desetljeća, no nedostatak fosilnih dokaza značio je da znanstvenici nisu bili potpuno sigurni da li je razana pristajao u evolucijski koncept, te da li se tu radilo o vrsti dinosaura koji je ostao nepoznat.

Sada, zahvaljujući analizi novih fosila lubanje koji su iskopani još tijekom 70-tih, ali koji su do nedavno ostali skriveni u privatnoj zbirci sve do nedavno, znamo da ovaj divovski grabežljivac nije bio dinosaur, već najstariji i vjerojatno najveća vrsta notosuchiana, drevnog ogranka crocodylomorpha, s kojima su u rodu i današnji krokodili.

Visok poput čovjeka

No za razliku od današnjih krokodila koji imaju relativno spljošten izgled, notosuchiani su imali duboku lubanju i uzdignute udove koji su im omogućivali da budu viši, te se procjenjuje da im je visina bila gotovo poput ljudske.

"Na temelju očuvanih kosti lubanje, pretpostavljamo da mu je oblik tijela bio sličan baurusuchidima (južnoameričkoj vrsti notosuchiana), te da mu je ukupna duljina bila oko 7 metara, a težina između 800 i 1.000 kilograma", rekao je Dal Sasso.

Duljina i težina stavila bi ih u istu kategoriju s današnjim morskim krokodilima, ali iako je razana vjerojatno znao plivati, njegova visina i snažni udovi vjerojatno su mu omogućavali drugačiji način kretanja i načina lova.

"Razana je vjerojatno bio oportunistička životinja, poput današnjih hijena ili lavova", objasnio je paleontolog. "Ne jako brzi trkač, već više grabežljivac koji je napadao iz zasjede, te strvinar."

Znanstvenici su napravili hipotezu da je razana najčešće vrebao malene sisavce, kao i pterosaure (leteće gmazove), te neke sauropode (dugovrate dinosaure biljojede), iako dok ne budemo imali kompletniju zbirku njgovih kostiju, puno toga još nije sigurno.

U svakome slučaju, najnovija otkrića pokazuju da, koliko god zastrašujuća vladavina dinosaura bila, oni nisu uvijek bili najopasniji grabežljivci u svome okolišu.