Alge otrovom love plijen

Alga vrste Karlodinium veneficum ne proizvodi otrov samo kako bi se zaštitila, već i kako bi imobilizirala lovinu.

25.1.2010.
21:08
VOYO logo

Znanstvenici su proučavali ponašanje alge vrste Karlodinium veneficum iz skupine Dinoflagellata (svjetleći bičaši), česte u estuarijima diljem svijeta. Ova je vrsta poznata po otpuštanju tvari nazvane karlotoksin koji je veoma štetan za škrge riba. Vrsta stvara i fenomen "cvjetanja mora" koji potiče trenutan i štetan učinak za život u moru, a posebice utječe na pomor riba. Svake se godine u svijetu stoga troše milijuni dolara na mjere za kontrolu rasta svjetlećih bičaša, piše portal biologija.com.hr.

"Novim istraživanjem otvorena su vrata reduciranju frekvencije i intenziteta 'cvjetanja mora'. Naime, reduciranjam dostupnosti lovine ove alge, kao i uvođenjem njezina predatora, poput filtratorske vrste mekušca - istočne kamenice (Crassostrea virginica), moglo bi dovesti do smanjenja 'cvjetanja'", pojašnjava Allen Place sa Sveučilišta u Marylandu, u čijem je laboratoriju karlotoksin otkriven i opisan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici su ranije imali poteškoća u proučavanju sićušnih jednostaničnih organizama poput K. veneficum koji veoma brzo mogu otplivati iz vidnog polja mikroskopa. Taj je problem riješen upotrebom digtalnih holografskih mikroskopa koji stvaraju 3D slike proučavanih organizama. Tehnologiju je razvio Joseph Katz sa Sveučilišta Johns Hopkins. On napominje kako su "neki znanstvenici smatrali da ova vrsta koristi toksine samo kako bi se zaštitila tjerajući predatore. Novim su istraživanjem utvrđeni jasni dokazi da vrsta koristi toksin i kako bi omamila, imobilizirala i uhvatila plijen".

Ove činjenice značajno doprinose znanjima o tome što omogućava rast algi i "cvjetanje mora", navode autori. Umjesto da se radi o mehanizmu samoobrane, stvaranje otrova, čini se, povezano je s rastom algi preko probavljanja "ranije pripremljenog" izvora hrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, prenosi biologija.com.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo