Ministar financija Slavko Linić izjavio je u intervjuu Večernjem listu kako se nije prihvatio toga posla da bi otišao na pola mandata, nego da ga odradi do kraja.
"Znam se nositi s problemima i nema razloga da sam odem. Vjerujem da je to jasna poruka", rekao je u intervjuu za Večernji list u broju od ponedjeljka.
"Kao čelni čovjek Ministarstva financija obavljam svoje poslove najnormalnije... i u tom dijelu dobivam potporu premijera i ostalih članova Vlade", rekao je Linić. Dodao je kako postoje kolege u Vladi od kojih ima različit pristup nekim pitanjima.
"Svaki ministar ima svoj stil i način rada. Meni je prije svega bitan rezultat Vlade i stranke, nekima je možda važna osobna ambicija. Ali ne razmišljam u tim kategorijama, fokusiran sam na posao i program SDP-a. Šum u komunikacijama nije poželjan, ali očito donekle postoji", rekao je odgovarajući na pitanja o nesuglasicama između njega i premijera te u SDP-u nakon slučaja Šegon i najave ukidanja predstečajnih nagodbi.
Na pitanje jesu li predstečajne nagodbe postigle cilj, ustvrdio je kako su one 'alat koji mora opstati sve dok imamo privredu koja je prezadužena'.
"S obzirom na stalne pritiske pravne struke ocijenili smo da kod sudova ne bude samo kraj postupka, već i početak", rekao je govoreći o izmjenama Zakona o predstečajnim nagodbama. Na upit je li u fazi prijave tražbina zona rizika od 'varanja', Linić je odgovorio niječno.
"Ne, i ne mislim da je pravna struka u pravu, jer su i dosad zaštite bile kao na sudu. Tražbine ne prijavljuje dužnik, on je u elaboratu dužan navesti tražbine da bi se moglo utvrditi postoje li elementi nelikvidnost i insolventnosti, ali svaki vjerovnik prijavljuje svoja potraživanja. I svaki, ako mu se odbiju tražbine, ima pravo zaštite, za početak upravnim postupkom. I nakon izmjena Zakona rokovi će bit kratki", rekao je Linić.
U dijelu intervjua u vezi s proračunskim rashodima i prihodima Linić je, među ostalim, rekao kako postoje neutrošena sredstva u znanosti.
"Oko 1,6 milijardi kuna raspršeno je na računima, oročenjima. Ima dakle novca, a troše se, među ostalim, na plaće mimo Zakona o izvršenju Državnog proračuna jer taj bi novac trebao ići samo za programe. To je rat koji traje godinama, to bi trebala biti sredstva proračuna, ali znanost je uvijek bila jaka i uspješno se opirala. Nije problem tu naći milijardu kuna, samo to treba regulirati", kazao je Linić.
Na upit otkud toliki novac, objašnjava: "Fakultet, primjerice, ugovori neki posao, naplati, malo potroši na plaće i honorare, malo drži na računima. Da ne govorim o dodatnim studijskim programima za koje imaju državnu infrastrukturu, plaćene režijske troškove. Na nekim su veleučilištima plaće, ugovori i honorari čak 30-ak tisuća kuna. Ja imam 17 tisuća", rekao je Linić
