Na pitanje o sudbini drugog stupa mirovinskog osiguranja dvije najveće koalicije – HDZ-ova Domoljubna koalicija i SDP-ova Hrvatska raste odgovaraju kako izdvajanje za drugi stup treba povećati. U SDP-u pritom ističu kako takvo povećanje ne bi smjelo ići na teret radnika, dok HDZ najavljuje kako će od 2017. postupno povećavati doprinos za drugi stup za 1 posto godišnje i tako građanima osigurati primjerene mirovine. Iz te stranke najavljuju i da će dodatno propisati gornju granicu ulaganja mirovinskih fondova u domaće državne obveznice od 50 posto.
Da je za primjerene mirovine u budućnosti nužno povećati izdvajanja za drugi stup smatra i MOST, dok Koalicija rada i solidarnosti Milana Bandića, naprotiv, drži kako drugi stup nije opravdao svoje postojanje zbog nerazvijenosti tržišta kapitala manje i srednje rizičnosti. "A visoka opća rizičnost upotrebe kapitala nas je i dovela 'u bananu'", kažu u Koaliciji rada i solidarnosti. Smatraju kako svojedobno uzetih 5 milijardi kuna treba vratiti u prvi stup i tamo uplaćivati cjelokupni mirovinski doprinos.
Uvođenje nacionalne/socijalne mirovine MOST smatra neprovedivom
Vodeće koalicije planiraju uvesti nacionalnu, odnosno socijalnu mirovinu za građane bez prihoda. Takvu ideju podržava i Bandić, dok je MOST uvjeren da je ona u ovom času neprovediva. SDP se zauzima za uvođenje socijalne mirovine za građane koji tijekom radnog vijeka ne ostvare uvjete za mirovinu na temelju radnog staža, dok HDZ tvrdi da je riječ o ideji prepisanoj iz njihovog programa.
"Po uzoru na našu ideju o nacionalnoj mirovini, SDP je počeo predstavljati uvođenje socijalne mirovine kao mjeru iz svog programa. Žao nam je što se toga nisu sjetili ranije, tijekom ove četiri godine koje možemo nazvati godinama promašaja i propuštenih prilika za Hrvatsku", kaže HDZ. MOST je suglasan da država mora imati mehanizam koji ne dopušta da itko ostane apsolutno bez prihoda, ali smatraju da je to nemoguće bez ujednačenog i transparentnog sustava, kakav Hrvatska još uvijek nema. Tvrde kako se pravila u sustavu socijalne pomoći mijenjaju selektivno i pred izbore "na način da se paušalno 'kupuje' određeni dio populacije". Upozoravaju kako Hrvatska nema objedinjenu poreznu evidenciju vlasništva svojih građana te tumače kako bi država morala izbjeći socijalna plaćanja vlasnicima imovine. Boje se i kako državni proračun bez pokretanja gospodarstva ne bi podnio uvođenje takvog mehanizma.
Bandićeva koalicija za loš status umirovljenika krivi državu. "Dužni smo zato, kao država, uvesti nacionalnu mirovinu, minimalnu mirovinu koja ne bi smjela biti ispod minimalne plaće zaposlenih", kažu.
Stranke suglasne: Nužno je zaustaviti odljev liječnika
Kad je riječ o sustavu zdravstva, stranke su suglasne kako je nužno zaustaviti odljev liječnika i drugog zdravstvenog osoblja. SDP tvrdi kako je za to pripremio mjere, među njima i već doneseni pravilnik koji liječnicima omogućuje dopunski rad kod drugog poslodavca. Najavljuju i subvencioniranje stambenih kredita za liječnike, medicinske sestre i tehničare te stimuliranje onih koji rade kvalitetnije i više. Rješavanje stambenog pitanja liječnika najavljuje i HDZ, koji odljev liječnika namjerava zaustaviti uvođenjem reda i jasnih pravila te proaktivnim pristupom medicinskom osoblju. Kažu kako će, primjerice, kroz model mobilnog liječnika otvoriti mogućnosti za ostvarenje dodatne zarade najstručnijem kadru i time ih motivirati na ostanak u Hrvatskoj.
MOST situaciju u zdravstvu smatra alarmantnom, navode kako je 15 posto bolničkih liječnika u Hrvatskoj prikupilo dokumentaciju za rad u inozemstvu, a trećina tog broja svoju namjeru već realizirala. Uvjereni su kako se liječnike može zadržati boljom organizacijom rada, sustavnim omogućavanjem stručnog usavršavanja, pravednijim napredovanjem u struci, boljim radnim uvjetima. Zauzimaju se za porezne olakšice za rad u manje atraktivnim sredinama, a nužnim smatraju i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, dok bi Bandić liječnike zadržao boljom plaćom i radnim uvjetima
Liječnički prosvjed "5 do 12"
Bandićeva koalicija izričito protiv eksloatacije ugljikovodika u Jadranu
Stranke različito odgovaraju i na pitanje namjeravaju li nastaviti istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, a u potpunosti mu se protivi jedino Bandićeva koalicija. "To je suludi projekt diletanata koji sanjaju svoj šeički san o Hrvatskoj kao Europskom Kataru. U trenutku kad cijena nafte pada s idejom da ostane na niskim granama zbog novih čistih energetskih tehnologija, samo neuki provincijalni um može vidjeti bušotine nafte u Jadranu, koji je ekološki resurs svjetskog značenja i hrvatski aktualni poslovni resurs", uvjerena je Koalicija rada i solidarnosti. SDP ističe kako je u tijeku tek istraživanje potencijala za eksploataciju. "Kao odgovorna država smatramo da smo dužni utvrditi čime raspolažemo jer je to preduvjet da se može donijeti utemeljena odluka o tome ide li se u eksploataciju, je li ona gospodarski, ekološki i u svakom drugom pogledu prihvatljiva", kažu.
HDZ, međutim, Vladu kritizira zbog krajnje nestručnog postupanja u realizaciji projekta, netransparentnosti i ignoriranja struke. Smatraju kako Hrvatska ima znanja i iskustva za pravilno planiranje, istraživanje i iskorištavanje svog rudnog blaga. "S obzirom da se do 2035. godine očekuje povećanje potražnje za primarnom energijom preko 50 posto, u kojoj će fosilni energenti i dalje dominirati, ulagat ćemo i otkrivati nove rezerve u Hrvatskoj, prije svega, ugljikovodike i to u geološki složenijim i dubljim formacijama, zatim u nekonvencionalnim ležištima te u područjima dubokih mora", kažu u toj stranci.
MOST smatra kako na brzinu pripremljen projekt bušenja Jadrana treba odgoditi te intenzivirati primjenu obnovljivih izvora energije. "To je daleko važnije za hitnu provedbu od invazivnih i metodološki upitnih metoda ispitivanja izvora fosilnih rezervi u hrvatskome Jadranu", smatraju.
U gospodarenju otpadom nužna je energetska oporaba
Na pitanje podržavaju li gradnju spalionica otpada, stranke uglavnom odgovaraju kako je energetska oporaba važan dio sustava, bez koje je nemoguće iskoristiti sav potencijal otpada. SDP navodi kako je u EU trenutno oko 420 energana te kako se grade i nove. I HDZ ističe kako, bez obzira koji model gospodarenja otpadom odaberemo, nakon odvojenog prikupljanja, recikliranja, oporabe i obrade otpada preostaje manji dio energetski vrijednog otpada koji bi se mogao termički obraditi. Smatraju, međutim, kako je nužno suglasje znanstvene i stručne zajednice i kvalitetno informiranje šire javnosti. "Uz primjenu strogih ekoloških standarda i dobrih svjetskih iskustava, energetska oporaba u vidu termičke obrade dijela otpada može biti karika za uspostavu cjelovitog i kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom", kažu.
MOST je protiv gradnje spalionica, dok Bandićeva koalicija ističe kako "podržava recikliranje i oporabu otpada na najbolji tehnološki način koji ne ugrožava zdravlje građana i okoliš, te stvara dodatnu vrijednost".
Kad je riječ o skladištenju radioaktivnog otpada, HDZ smatra da je potrebno na temelju sigurnosnog i okolišnog, ali i ekonomskog aspekta izabrati najpovoljniju opciju. "Važan je i stav lokalne zajednice koji se mora ozbiljno i iskreno razmotriti, a pri donošenju konačne odluke treba u ozbiljno razmatranje uzeti i ponudu susjeda iz Slovenije oko gradnje zajedničkog skladišta radioaktivnog otpada na njihovu teritoriju", kažu.
HDZ upozorava kako Hrvatska nema uspostavljen sustav gospodarenja. "Zato je cjelokupno gospodarstvo prisiljeno opasni otpad izvoziti što predstavlja znatno financijsko opterećenje u poslovanju gospodarskih subjekata. I ovdje je potrebno postići žurno suglasje znanosti, struke i javnosti oko moguće izgradnje takvih postrojenja", smatraju.
Iz SDP-a poručuju kako u Hrvatskoj ne postoji niti se planira gradnja odlagališta opasnog otpada, a po pitanju skladištenja radioaktivnog otpada, pozivaju se na važeću strategiju njegova zbrinjavanja. Procjenjuju da će kapacitete za skladištenje postojećeg radioaktivno otpada osigurati za oko dvije godine. Do 2030. planirana je uspostava skladišta za pogonski nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, a konačna faza predviđa odlagalište, ali ne prije 2043., kažu u SDP-u i dodaju kako se kao referentna lokacija centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada razmatra vojni kompleks Čerkezovac kod Dvora, na Trgovskoj gori.
Tu lokaciju MOST bi revidirao, a Bandićeva koalicija uvjerena je da optimalno rješenje za opasni otpad treba tražiti u pregovorima o vanjskom tržištu.
Odlagalište otpada na zagrebačkom Jakuševcu čiji se nesnosan smrad i danas širi Novim Zagrebom, gorući je problem već godinama
Za manji broj županija jedino MOST
Stranke bez iznimke odgovaraju kako je Hrvatskoj nužna učinkovita javna uprava, no dok SDP ističe kako je po indeksu poslovne klime Hrvatska već nekoliko mjeseci najbolja od svih zemalja EU, HDZ tvrdi da je javna uprava u Hrvatskoj po međunarodnim standardima neučinkovita i obilježena lošom koordinacijom i preklapanjem poslova. "Stoga se ne može reći da je problem broj ljudi već je problem neučinkovitost i loša organizacija", zaključuje HDZ i najavljuje upravu okrenutu rezultatima, koja strateški promišlja i u kojoj je jasno definirano tko je za što odgovoran i koja prava ima. Tvrde kako će u svakoj instituciji uspostaviti sustav u kojem se mogu mjeriti i pratiti rezultati rada svakog zaposlenika.
Evo koje su najbogatije županije u Hrvata
Najvećim problemom javne uprave MOST drži njezinu visoku politiziranost i neučinkovitost. Smatraju kako upravljanje javnim poduzećima mora biti profesionalno te kako je nužno uvesti "seljivost" unutar javnog sustava (ograničenost trajanja mandata na nekom radnom mjestu ovisno o razini) i uvesti sustav izvrsnosti pri plaćanju službenika. Bandić najavljuje mjere ocjenjivanja kvalitete i svrsishodnosti. "Kad se postave kriteriji i ciljevi, kad potpuno zaživi e-javna uprava, stvorit ćemo prostor da ljudi budu zbrinuti, a građani zadovoljni. Za to nam treba oko 3 godine", poručuju iz njegove koalicije.
Smanjenje broja županija u HDZ-u i SDP-u ne razmatraju kao opciju, a HDZ dodatno ističe kako bi županije trebale preuzeti više ovlasti i biti pokretač lokalnog i regionalnog razvoja, uz daljnje razvijanje gradova i općina.
Samo četiri županije u Hrvatskoj su neto uplatitelji u državni proračun
Nasuprot dvjema najvećim koalicijama, MOST smatra da Hrvatska ima previše županija s premalim fiskalnim kapacitetom. Zauzimaju se za 3 do 5 jakih regija, s najmanje 500.000 stanovnika. Smatraju i da je broj općina prevelik te kako bi zakonom trebalo propisati da načelnici jednica s manje od 5000 stanoovnika svoju dužnost obnašaju volonterski. Zauzimaju se i da se izravan izbor ograniči samo na lokalne čelnike, ne i na njihove zamjenike. Tako bi, kažu, broj lokalnih dužnosnika smanjili za više od 600. Za općiine u okruženju, administrativne poslove bi obavljali središnji gradovi, čime bi se smanjio broj upravnih službenika, kažu u MOST-u.
U Bandićevoj koaliciji drže kako Hrvatska nema previše županija te kako je, naprotiv, pretjerano centralizirana. Predlažu ponovno osnivanje gornjeg doma Sabora "koji bi bio brana, s jedne strane, strančarenju u Saboru i ozbiljnoj prijetnji parlamentarnoj demokraciji, a s druge bi strane bio izraz političke moći koja je raspodijeljena na županije radi ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske".
Više stope rasta za manji javni dug
Gorućim gospodarskim problemom stranke smatraju visoku nezaposlenost i premali broj zaposlenih, a kao jedino rješenje vide gospodarski rast. Višim stopama rasta planiraju i smanjiti javni dug i deficit.
SDP podsjeća da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita te da je Vlada definirala programe konvergencije i reformi usuglašene s Europskom komisijom. "Uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije proračun će početi ostvarivati primarni suficit te će se sukladno tome smanjivati i javni dug", uvjereni su. Najavljuju porezna rasterećenja koja bi trebala ojačati investicije i gospodarski rast, ograničavanje korištenja državnih jamstava za javna poduzeća te donošenje nove strategije upravljanja javnim dugom koja je, kažu, u izradi.
Većim stopama rasta javni dug planira smanjiti i HDZ, koji najavljuje i suzbijanje sive ekonomije i poreznih utaja. "Tako ćemo npr. omogućiti kombiniranje formalnog zaposlenja i naknada za nezaposlene te drugih socijalnih naknada, uz postupno smanjenje naknada uvjetovano rastom prihoda", kažu u HDZ-u. Najavljuju i strukturne reforme proračunskih rashoda, učinkovitije pravosuđe i modernizaciju državne uprave. Uvjereni su kako će tim mjerama potaknuti rast koji će omogućiti eliminiranje prekomjernog deficita do kraja 2018. te pad javnog duga na razinu ispod 60 posto nakon 2020.
Po mišljenju MOST-a, za smanjenje deficita ključna je fiskalna odgovornost i transparentnost proračuna te racionalizacija lokalne i regionalne samouprave, dok Bandićeva koalicija rješenje vidi u poticanju proizvodnje. Najavljuju osnivanje nacionalnog investicijskog holdinga koji će, tvrde, bez novih javnih dugova, a na temelju državne imovine kao kolaterala stvoriti novih 10 milijardi eura za izravne investicije domaćih poduzetnika u sve sektore održivog gospodarstva. Uvjereni su i kako je nužno promijeniti tržišnu poziciju banaka, koje bi trebale biti partner na unaprjeđenju gospodarstva, a u tom smjeru najavljuju i nove funkcije središnje banke.
Zavod za zapošljavanje
HDZ i SDP nakon izbora neće s ekstremistima
Na pitanje s kim bi koalirali poslije izbora u SDP-u odgovaraju kako su im poželjni partneri koji "promoviraju i prihvaćaju dosegnute demokratske standarde u Hrvatskoj", a neprihvatljivi "crnokošuljaši, oni koji promoviraju mržnju, koji nas uporno vraćaju u '41. ili '91. i koji ne mogu govoriti ni o čemu osim o prošlosti, ratovima i sukobima". "Za njih nikada nije i nikada neće biti mjesta u Vladi kojoj je na čelu SDP", poručuju.
I HDZ ističe kako načelno ne ulaze u koalicije ni s lijevim ni s desnim ekstremistima. Uvjereni su kako će na izborima dobiti komformu većinu u Saboru te kako im poslijeizborne koalicije nisu potrebne.
MOST poručuje kako im je neprihvatljiv bilo tko tko je sudjelovao u posljednjih 20 godina vladavine "dvoglave koalicije", dok Bandićevima "nisu bitni ni oni lijevi niti desni jer niti jedni niti drugi nisu niti lijevi niti desni". "Želimo surađivati na našim reformskim idejama koje su originalne, svježe, kvalitetne i radikalno dobre", pručuju iz Koalicije rada i solidarnosti i dodaju da im je svatko tko razumije i prihvaća njihovu viziju Hrvatske dobrodošao suradnik.
