ZAGREB - Činjenica da u sabornici broj zastupnika danas nije prešao trideset, dovela je do prebrojavanja između zastupnika HDZ-a i HDSSB-a te prozivanja tko je više, a tko manje politički lijevo, odnosno desno.
Prebrojavanje je pokrenuo DujeMarasović (HDZ) izjavom da ga smetaju neka upozorenja da je na desnici (desnoj strani dvorane) malo ljudi.
"Od vaših sedam zastupnika, koliko ih je u dvorani?", upitao je HDSSB-ova BoruGrubišića, spočitnuvši mu da ne zna kome pripada kad stalno proziva desnicu.
"Nije me ni briga, samo vidim da držite leđa ljutoj ljevici i to u zadnje vrijeme dnevno pokazujete", prozvao je Marasović Grubišića.
"Tko je ljevica, a tko desnica teško bi se moglo utvrditi", uzvraća Grubišić i tvrdi da je u HDZ-u daleko više sekretara Saveza komunistra Hrvatske, negoli u onome što Marasović zove ljevicom, "a što nije ljevica nego tzv. liberalni SDP".
"Od sedam HDSSB-ovaca u sabornici su dva, dakle 30 posto, a od 45 HDZ-ovaca vas trojica, dakle šesto posto, naša je nazočnost pet puta veća", brzo je izračunao Grubišić.
No, Marasović se nije dao, pa je u priču uveo nove elemente.
"Neke zastupnice traže da više radimo, u klubu jedne su tri člana, od kojih jedan ne dolazi nikad, a ona sama je povremeno", rekao je Marasović ne spominjući imena, no jasno je da misli na Klub zastupnice JadrankeKosor i HGS-a te na ŽeljkaKeruma.
"Grubišić pravi karikaturu od nekih postotaka i nastupa demagoški", zaključuje Marasović argumentirajući da paraleleno s plenarnom sjednicom radi pet odbora u čiji je rad uključeno najmanje 50 zastupnika.
'Niste tako govorili kad ste bili pod HDZ-ovim skutima'
Nakon njihove nebulozne svađe o tome čijih zastupnika ima manje u sabornici, trebalo se pristupiti glasovanju o Nacrtu ustavnih promjena. No, oporba je tada zatražila stanku.
Nakon pauze riječ je dobio DavorinMlakar (HDZ) koji je rekao kako se ovakvo nakaradno glasovanje može održati i van sabornice.
"Da, možda u vašoj središnjici", odgovorio mu je DamirKajin.
"Dobro da je danas petak 13. pa da glasamo o promjenama Ustava. Ovaj prijedlog ustavnih promjena snizit će demokratske standarde. Koji ćemo Ustav poštivati, onaj na koji smo prisegnuli ili ovaj turbo Ustav? To je plod jeftine trgovine većine", rekao je Mlakar.
Njegovo izlaganje naljutilo je MiloradaPupovca (SDSS).
"Nitko nije dovodio u pitanje ustavni karakter Zakona o nacionalnim manjinama osim HDZ-a i par ustavnih meštara koje je ta stranka gurnula u Ustavni sud. Bio sam na galeriji kada su HDZ-ovci glasali za prava nacionalnih manjina. Bila je to jedna proeuropska stranka. Što se sad dogodilo? Sad želite da to ne bude ustavni zakon?", upitao je Pupovac, a vrlo brzo je dobio repliku iz HDZ-ovih klupa.
"Ne znam otkud Vam pravo da ustavne suce nazivate meštrima. A kad ste bili pod skutima HDZ-a niste tako govorili. Odakle Vam pravo sada tako govoriti?", odbrusio je IvanŠuker (HDZ) čije je izlaganje prekinuo predsjednik Sabora JosipLeko.
'Mi smo osigurali neovisnost, a vi pjevajte svoje pjesme'
Uslijedila je nova stanka nakon koje je GordanJandroković (HDZ) krenuo u napad na vladajuće.
"Vi ste ti koji su prekršili zakon i donijeli 'Lex Perković' i izigrali povjerenje. Uporno otvarate svjetonazorske teme. E, znam da istina boli. HDZ je stranka koja je osigurala neovisnost, ulaz u EU i Nato. A vi možete pjevat' svoje pjesme! Rezultati referenduma se ne mogu uklopiti u vaš ograničeni komunistički sklop", rekao je Jandroković izazvaši ironični pljesak SDP-ovih zastupnika.
"Jandroković je napao potpuno nedemokratski jednu stranku. Uopće ne razumijem tu agresiju. Vama nije bilo dovoljno što ste pokrali državu kad ste bili na vlasti, nego još ne dopuštate drugima da drugačije razmišljaju. Dopustite da ovdje postoji jedan demokratski dijalog", pokušao je smiriti strasti IgorDragovan (SDP).
Nakon Dragovanove izjave je 'jezikove juhe' dobio i Josip Leko.
"Predsjedniče, povrijedili ste Poslovnik. Niste zaustavili zastupnika koji govori što je tko pokrao, koga ubio, koga su naši očevi ubili!?. Neće ovaj Sabor tako na dobro", upozorio je Željko Reiner (HDZ).
"Ja se ne sekiram, ne sekiram se", odbrusio mu je predsjednik Sabora.
Sabor utvrdio nacrt ustavnih promjena
Sabor je većinom glasova utvrdio nacrt promjena hrvatskoga Ustava.
Tim je nacrtom predviđeno nezastarijevanje kaznenih djela teškog ubojstva. Predloženo je smanjivanje broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na zahtjev građana, kao i propisivanje uvjeta pod kojima će se referendum smatrati valjanim.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina po predloženom bi se donosio po proceduri predviđenoj za promjenu Ustava, a u jednakoj proceduri mogli bi se donositi i drugi zakoni, ako tako odluči većina svih zastupnika.
Uz županije, kao jedinice lokalne samouprave u Ustav će se unijeti i regije, a predviđeno je i skraćenje ustavne stanke u radu Sabora.
Za takav nacrt glasovali su zastupnici vladajuće većine, HDSSB i Hrvatski laburisti te nezavisni zastupnici, a protiv je bio jedino HDZ, kojemu nije prihvaćen ni jedan od devet amandmana kojima su tražili posebno propisivanje nezastarijevanja zločina počinjenih za vrijeme totalitarnih režima, više zastupnika iz 11. izborne jedinice za dijasporu te drugačije uvjete za valjanost referenduma.
HDZ je tražio i da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina više ne zove ustavnim, kao i brisanje rješenja po kojem će se i svaki drugi zakon moći donijeti po proceduri propisanoj za Ustav.
Sabor donio novi zakon o mirovinskom osiguranju
Hrvatski sabor danas je donio Zakon o mirovinskom osiguranju čime
se Hrvatska priključila državama koje su podignule dobnu granicu
za odlazak u mirovinu.
Održivost mirovinskog sustava, ali i produženje životne dobi
stanovništva te potreba da se na tržištu rada aktiviraju osobe
starije životne dobi, bili su argumenti resornog ministarstva
rada za dizanje dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina
i to od 2031. godine.
Od iduće do 2030. godine zadržali bi se isti dobni uvjeti za
stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine, a počev od
siječnja 2031. postupno bi se povećavala dob za stjecanje prava
na mirovinu po tri mjeseca svake godine, do 2037. godine.
Od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stjecalo bi se sa
67 godina života.