Ženska fronta za radna i socijalna prava
zatražila je od ministra rada i mirovinskog sustava
Miranda Mrsića da se njihovoj predstavnici
odobri prisustvovanje predstojećim pregovorima o Zakonu o radu
kako bi mogla promatrati na koji će se način raspraviti
specifični problemi ženskog radništva.
"U više smo navrata ukazivale na negativne tendencije predloženog
zakona na već osiromašeno i obespravljeno radništvo, a osobito na
ženski dio istog, koji čini većinu radno aktivnog stanovništva
Hrvatske te je, kako pokazuju svi statistički podaci, ugrožena
skupina u svijetu rada. U tom smislu, argumentirano smo ukazivale
na činjenice da legitimiranje prekarijata, fleksibiliziranje
otkaza, ograničavanje pristupa sudu, otežavanje sindikalnog
organiziranja i de facto ukidanje 40-satnog radnog tjedna vodi
deregulaciji radnog zakonodavstva, siromašenju zaposlenih i
nesigurnosti postojećih radnim mjesta, što je u svom izvještaju o
zaposlenosti nedavno potvrdila i Europska komisija. Također vodi
snižavanju cijene ženskog rada, produbljivanju diskriminacije,
feminizaciji siromaštva, vraćanju žena u kuće i narušavanju
standarda ravnopravnosti spolova. Kao posebno problematične točke
isticale smo promoviranje nesigurnih oblika radnih odnosa, u
kojima većinom inače rade žene (ugovor na određeno, agencijski
rad, outsourcing i slično, neplaćeni ženski rad, smanjenje
zaštite uvjeta rada i povratka na rad osobama koje koriste
rodiljna i roditeljska prava, relativizaciju zabrane otkaza
ranjivim kategorijama, organizaciju radnog vremena koja posebno
pogađa žene i slično. Osobito smo apelirale na težak položaj u
koji ove izmjene stavljaju trudnice i osobe koje koriste rodiljna
i roditeljska prava, na način da se još više otvara mogućnost
otkazivanja ovim ranjivim kategorijama. Međutim, predlagatelj
zakona dosad nije iskazao spremnost za uključivanje rodno
osviještenih odredbi u novi Zakon o radu", naglasile su članice
Ženske fronte u svom pismu ministru Mrsiću.
Stoga, pozvale su se na Nacionalnu politiku za ravnopravnost
spolova, koju je na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske
usvojio Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2011., za razdoblje
od 2011. do 2015.godine, koja je osnovni strateški dokument
Republike Hrvatske, donesen s ciljem uklanjanja diskriminacije
žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom
politike jednakih mogućnosti, te koja se temelji i na obvezama
koje su preuzete potpisivanjem različitih međunarodnih ugovora,
uključujući UN Konvenciju za uklanjanje svih oblika
diskriminacije žena i Milenijsku deklaraciju UN-a, te obvezama
koje proizlaze iz članstva u Vijeću Europe i Europskoj uniji.
"Podsjećamo da Nacionalna strategija polazi od činjenice da je
ravnopravnost spolova jedno od temeljnih načela pravne stečevine
Europske unije, a osiguranje jednakih mogućnosti i suzbijanje
spolne diskriminacije opći cilj i sastavni dio svih njezinih
programa i politika, te je Hrvatska kao članica EU dužna
provoditi i ciljeve definirane ne samo u zakonodavnim nego i
strateškim dokumentima koje Europska donosi s ciljem suzbijanja
rodne diskriminacije u zemljama članicama. Kao jedno od
prioritetnih strateških područja ističu se jednake mogućnosti na
tržištu rada, te se u tom smislu ističe da su smanjivanje
nezaposlenosti, uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na
tržištu rada te promicanje mjera koje omogućuju usklađivanje
privatnih i profesionalnih obveza najvažniji strateški
ciljevi", pojasnila je Ženska fronta.
"Uz sve gore navedene nacionalne i međunarodne pravne dokumente
koji jamče ravnopravnost spolova na području rada, pozivamo se na
Zakon o ravnopravnosti spolova, osobito na njegov članak 13.,
koji zabranjuje diskriminaciju na području zapošljavanja i rada u
javnom i privatnom sektoru, kao na organski zakon s kojim moraju
biti usklađeni svi ostali zakoni, pa tako i Zakon o radu. Ukoliko
predložene izmjene budu izglasane, navedeno će predstavljati
korak unatrag i biti u raskoraku sa svim navedenim pravnim
izvorima", nastavile su.
Ženska fronta također smatra nužnim uključivanje rodno
osviještenih odredbi u Zakon o radu, jer 'primjećuje očit
nedostatak senzibiliteta za iste u dosadašnjem tijeku
rasprave'.
"Smatramo da se radi o zakonu koji na korjenit način utječe na
živote svih građana i građanski Hrvatske, te koji stoga zahtijeva
širok socijalni dijalog i uključivanje svih zainteresiranih
dionika u isti, osobito kad se radi o zaštiti osjetljivih i
podzastupljenih skupina. S obzirom na ove neprijeporne činjenice
i na potrebu zajedničkog pronalaženja rješenja vezanih uz
Zakon o radu, a na dobrobit svih građana i građanki Hrvatske,
očekujemo pozitivan odgovor na naš prijedlog", napisale su.
"Zaključno još jednom ukazujemo na činjenicu kako rodna
diskriminacija nije odvojeni problem žena, nego problem čitavog
društva, te da je ravnopravnost spolova, s naglaskom na tržište
rada kao neizmjerno bitan segment života, jer bez financijske
neovisnosti bespredmetno je govoriti o slobodi volje u
smislu mogućnosti ostvarivanja osobnih interesa i životnih
ciljeva, preduvjet održivog razvoja. Suzbijanje spolno
uvjetovane diskriminacije na tržištu rada mora biti jedan od
prioriteta svakog društva, a Zakon o radu jedan je od najvažnijih
pravnih akata kroz kojih se ostvaruje očuvanje ljudskih,
radničkih i ženskih prava", zaključile su članice Ženske
fronte.
Ženska fronta za radna i socijalna prava
osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa
ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako
bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u
kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog,
socijalnog i inog zakonodavstva.
Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska
kuća Zagreb, B.a.b.e., BRID (Baza za radničku inicijativu i
demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za
edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Feministički front,
Inicijativa za rad spremne, K-zona / Vox Feminae, Kontra,
Koordinacija žena HURS-a, Mlade antifašistkinje Zagreba, Mreža
mladih Hrvatske, Odbor žena NHS-a, RODA (Roditelji u akciji),
ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sekcija mladih SSSH, Sindikat
trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga
Mobbing, Ženska mreža Hrvatske, Ženska sekcija SSSH, Ženska
soba.
