Promjene Ustava Dom je prihvatio sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdržanim. Prihvatio je, također, sa 108 glasova za i 34 suzdržana, odluku o proglašenju promjene Ustava, a prihvaćene ustavne izmjene stupaju na snagu odmah.
Za promjene Ustava glasovali su svi zastupnici "šestorke", regionalnih stranaka, zastupnici Demokratskog centra, nazočni zastupnici HSP/HKDU-a, manjinski zastupnici, te bivši članovi HDZ-a Đuro Njavro i Zlatko Canjuga. Protiv promjena bili su zastupnici HDZ-a, dok je suzdržan bio nezavisni zastupnik Ivo Lončar.
Inače, na sjednici je bilo nazočno 142 od ukupno 151 zastupnika, a prilikom donošenja ustavnih promjena u Saboru su bili nazočni premijer Ivica Račan i ministri.
Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić kazao je kako je bio optimist od samih početaka inicijative za ustavne promjene.
"Bio sam optimist i uistinu sam želio da ih usvojimo što većim konsenzusom", kazao je Tomčić po usvajanju ustavnih promjena. Izrazio je žaljenje što zastupnici HDZ-a nisu "shvatili trenutak i nisu glasovali za ustavne promjene". Promjene smo, ipak, donijeli i s više od potrebne dvotrećinske većine glasova i time sam zadovoljan, ustvrdio je predsjednik Hrvatskog sabora.
Premijer Ivica Račan izrazio je zadovoljstvo Vlade što je ovim činom u punoj mjeri prihvaćena inicijativa za ustavne promjene koju je supotpisao zajedno s predsjednikom Republike.
Ocijenio je to daljnjim snažnim korakom u jačanju demokratskog sustava Hrvatske, posebice u inauguriranju parlamentarne demokracije, što je obećano hrvatskom narodu uoči izbora 3. siječnja.
"Otkazat ću sjednicu Vlade, koju sam sazvao za slučaj da ustavne promjene ne prođu. U petak bi predsjednik Republike imao moju ostavu i ostavku Vlade, jer bi neizvršenje obećanja danog građanima zahtijevalo ostavku, makar iz moralnih razloga," istaknuo je Račan. Dodao je kako to sada neće učiniti, što ne znači, kaže, da Vlada neće "pasti" na nekom drugom problemu jer je pred njom još puno velikih zadaća koje treba ispuniti.
Istaknuo je, također, kako je promjenama Ustava Vlada definitivno postala odgovorna parlamentu, koji će je moći smijeniti kada ocijeni da Vlada ne radi dobro. "Ovo je završetak onoga što smo morali napraviti kako bi precizirali odgovornost svih institucija vlasti u Hrvatskoj i izbjegli sve moguće nedoumice u odnosu na dosadašnji Ustav," naglasio je premijer. Dodao je da je Sabor pokazao visoki stupanj odgovornosti za obveze koje je prema narodu preuzeo nakon izbora.
Na upit je li već razgovarao s predsjednikom države, Račan je kazao kako će se s njim što prije čuti, makar telefonom. Podsjetivši kako su Vlada i predsjednik države zajedno pokrenuli ustavne promjene, zaključio je: "Trebat će nam suradnja u rješavanju teških problema ove zemlje. Mislim da je to dobro i nadam se da će iz toga svatko od nas iznaći i obveze i odgovornost".
Prema prihvaćenim izmjena hrvatski parlament nosi ime Hrvatski sabor i dvodoman je. Pritom je uloga i položaj Županijskog doma drugačije definirana. Dato mu je pravo suodlučivanja u zakonima koji se odnose na pitanja ljudskih prava, izborni sustav, te na djelokrug tijela državne uprave. Suspenzivni veto tog Doma ograničen je samo na slučaj povrede prava jedinica lokalne i regionalne samouprave u zakonima koje nije donio sa Zastupničkim domom.
Odredba po kojoj predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, može raspustiti Zastupnički dom, dodatno je precizirana. Prema tome, predsjednik države Zastupnički dom može raspustiti u slučaju da na zahtjev Vlade da joj se izglasa povjerenje Dom to ne učini (izglasa joj nepovjerenje), ili ako u roku od 120 dana Dom ne donese državni proračun.
U Ustav je, uz lokalnu, po prvi puta uveden pojam područne, odnosno, regionalne samouprave. U odredbe o temeljnim vrednotama uvedene su i one o ravnopravnosti spolova.
Prema prihvaćenim promjenama Sabor će morati raspisati referendum o važnijim pitanjima, ako to potpisima zatraži 10 posto birača Hrvatske. U Ustav je uvrštena i odredba o "pozitivnoj diskriminaciji" prema kojoj se za manjine zakonom može pored općeg biračkog prava osigurati i posebno biračko pravo.
Novim odredbama o pravosuđu stvoreni su, pak, uvjeti za nastavak reformi u tom području. Time je završen četveromjesečni proces donošenja ustavnih promjena, koji je službeno počeo 3. srpnja prijedlogom odluke da se pristupi promjeni Ustava koji je podnijela Vlada, uz supotpis predsjednika Republike Stjepana Mesića.
Odluku o pristupanju promjenama Ustava Zastupnički je dom donio na izvanrednoj sjednici 15. srpnja, a tada je odlučeno i to da parlamentarni Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnese Prijedlog za utvrđivanje nacrta promjene Ustava. Tri mjeseca kasnije, 10. listopada, Zastupnički je dom utvrdio nacrt promjene Ustava i odlučio da na osnovu njega Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnese Prijedlog promjene Ustava.
Prihvaćene promjene druge su promjene "božićnog" Ustava u gotovo 10 godina otkako je donesen. Prve izmjene i dopune izvršene su u prosincu 1997.
