Srbija vodi politiku poštovanja Bosne i Hercegovine i nema joj se šta zamjeriti, ocijenio je u ponedjeljak srbijanski premijer AleksandarVučić u Berlinu, a prenose beogradski elektronički mediji.
Vučić je, na tiskovnoj konferenciji u povodu panel diskusije o novom putu Srbije u Europskoj uniji koja se održava u Berlinu, objasnio da nije otišao na obilježavanje 100. obljetnice Prvog svjetskog rata u Sarajevo jer bi boravkom na toj svečanosti "ponizio svoj narod".
"Nisam ni bio pozvan da dođem u Sarajevo. Da sam bio pozvan, moguće je da ne bih otišao zbog table na kojoj se govori o srpskoj agresiji te ne bih mogao stajati tamo i ponižavati svoj narod", rekao je Vučić aludirajući na ploču postavljenu na obnovljenoj zgradi sarajevske gradske Vijećnice.
On je podsjetio da je njegov prvi inozemni posjet kad je postao premijer bio upravo put u Sarajevo i da Srbija vodi politiku poštovanja Bosne i Hercegovine, ali da "za razliku od prethodnika ni poslije 70 dana još nije posjetio Republiku Srpsku".
Vučić na dan obilježavanja obljetnice početka Prvog svjetskog rata nije bio u Sarajevu, gdje su se okupili mnogi ugledni dužnosnici iz Europe, a nazočio je svečanosti u Andrićgradu, na istoku BiH, koju su odvojeno organizirali bosanski Srbi.
Vučić je istaknuo da je upravo na tom skupu govorio miru i dobrim odnosima s Austrijom i Njemačkom te o tome kako su Srbi "ponosni na svoju povijest i da je budućnost Srbije u EU".
Vučić je sredinom lipnja objasnio zašto neće sudjelovati na ceremoniji u Sarajevu, na Vidovdan, vjerski praznik koji se u Srbiji slavi i kao državni u znak sjećanja na Kosovsku bitku 28. lipnja 1389. godine. "Razmišljao sam da, osim u Beogradu i Višegradu, tog 28. lipnja, na Vidovdan, budem i u Sarajevu, ali su dva razloga zbog kojih neću moći. Jedan je taj - kad sam pročitao scenarij - jer je trebalo da stojim pored table na kojoj se govori o srpskom fašističkom okupatoru. To ne mogu i ne želim", rekao je Vučić 13. lipnja, nakon sastanka s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Beogradu.
Na tabli postavljenoj na obnovljenoj sarajevskoj gradskoj Vijećnici piše da su je u kolovozu 1992. "zapalili srpski zločinci". Ploča je postavljena kao podsjećanje na činjenicu da je Vijećnica 1992. namjerno gađana s položaja vojske bosanskih Srba koja je Sarajevo držala u opsadi, a ta topnička vatra izazvala je požar u kojemu je veći dio Vijećnice izgorio kao i velik dio knjiga i drugih rukopisa koji su tamo čuvani u arhivima Sveučilišne knjižnice.