Grčka se u četvrtak priprema za rijetku vrstu oluje, mediteranskog uragana poznatog kao "medigan", za koju se očekuje da će prvo pogoditi zapadne jonske otoke, a potom poluotok Peloponez te čak i Atenu.
Sve učestalija pojava
Grčke vlasti upozorile su da će oluja "Janos" biti popraćena snažnim vjetrovima i kišom koji bi u naredna dva dana mogli dovesti do poplava i nestanka struje.
Zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardalias u četvrtak je savjetovao stanovnike područja u prošlosti pogođenih poplavama ili koji žive blizu rijeka da pronađu alternativni smještaj, a ostale da ograniče svoja putovanja.
"Utjecaj Janosa, moramo biti jasni, bit će sličan drugim olujama, no snažniji po intenzitetu, rasponu i trajanju", rekao je dan ranije.
Glasnogovornik vlade Stelios Pecas kazao je kako se intenzitet i putanja oluje ne mogu precizno predvidjeti.
Ovakvi cikloni su se prvi put u Grčkoj pojavili 1995. godine, no proteklih godina su postale učestaliji, rekao je Hardalias.
Slična oluja posljednji je put Grčku pogodila 2018. godine. Godinu prije je u poplavama poginulo 25 ljudi, a stotine su ostale bez domova. Takve oluje poznate su pod nazivom medigan ili medicane, što je kombinacija riječi "Mediteran" i "uragan".
Rijetko u Sredozemlju
RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić objašnjava kako dolazi do medigana.
"Dok u našim krajevima ima samo minimalan utjecaj na vremenske
prilike, u južnom
Sredozemlju dodatno je ojačao tamošnji ciklonalni vrtlog i
prerasta u pravi mediteranski
uragan, odnosno medicane. Tako je jugoistočni dio Balkana,
osobito Grčka, u stanju
pripravnosti", objašnjava Ribarić.
Dodaje i da su najveće opasnosti koje ovakav sustav sa sobom donosi vrlo velika količina kiše, bujice, odnosno, poplave, olujan vjetar, grmljavinske oluje i mogućnost pojave tornada.
"Niske obale su također u opasnosti od poplavljivanja morem čija razina se unutar područja ciklona podiže te uz stvaranje velikih valova dolazi do prelijevanja mora daleko na kopno", napomenuo je Ribarić.
Takvi sustavi, pojašnjava Ribarić, po svojim fizikalnim karakteristikama odgovaraju tropskim ciklonalnim sustavima poput tropskih ciklona, uragana ili tajfuna. No, u Sredozemlju je to zbog samih, kako klimatoloških, tako i geografskih karakteristika znatno rjeđi događaj.
"Za razliku od 'normalne' ciklone, medigan nastaje iznad vrlo toplog Sredozemnog mora, na minimumu od oko 26,5 stupnjeva i uslijed velike količine vodene pare koja se uzlaznim zračnim strujanjima neprestano diže s površine mora uvis, kondenzira i time oslobađa velika količina latentne topline. On je samoodrživ sve dok ima vrlo toplog mora za isparavanje", kazao je Ribarić.
Dodao je i kako se ekstremna opasnost odnosi ponajprije na otoke u Jonskome moru poput Lefkasa, Kefalonije i Zakynthosa do kojih će centar medigana stići već u petak u ranim jutarnjim satima. Vrlo su izgledni udari vjetra od čak 200 kilometara na sat i snažne bujične poplave.
