Plitvička jezera čine tek 1 posto površine tog najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog parka. Više od 80 posto čine šume. Najsuvremenijom Lidar tehnologijom prebrojeno je koliko točno stabala ima na Plitvicama, određena je i njihova visina, masa, pa i količina ugljika koji je vezan u tim stablima. Rezultate je predstavio Nacionalni park u suradnji sa Šumarskim fakultetom.
Carstvo šuma
16 jezera i raskošni slapovi najveći su fokus brojnih posjetitelja - no nacionalni park od 300 kvadratnih kilometara, približno iste površine kao otok Hvar, čini carstvo šuma.
Ima ih nešto više od 4 milijuna i 7 tisuća, pa se može reći da
svaki Hrvat u Parku ima svoje stablo, prebrojeno je to upotrebom
laserske tehnologije prvim takvim snimanjem u Hrvatskoj. Upravo
su šume jedan od najučinkovitijih alata u borbi protiv globalnog
zatopljenja.
''Ovdje zaista je ogromna bio raznolikost, a posebno bih istaknuo
tu jedinstvenu prašumu Čorkova uvala koja se proteže na nekih 80
hektara koja je zapravo kao takva netaknuta'', kazao je
Tomislav Kovačević, ravnatelj Nacionalnog parka
Plitvice.
Velika zagovornica borbe protiv klimatskih promjena, donedavno
RTL-ova meteorologinja kaže da bi do 2050. godine Hrvatska mogla
biti klimatski neutralna zemlja.
''Da bismo bili klimatski neutralni ne možemo samo smanjiti
emisije ugljika odnosno stakleničkih plinova općenito nego moramo
nabaviti, moramo osigurati i ponore'', rekla je Dunja
Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske
aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja
A šume su najveći kopneni ponor ugljika.
''Prema najboljim scenarijima, prema najambicioznijim politikama
i strategijama mi možemo doći eventualno do 89,4 posto smanjena
emisija ugljičnog dioksida. Onaj ostatak, od 11 posto, nešto
manje od 11 posto, moramo osigurati na ovaj način ponorima,
želimo da to budu i tehnološki razvijeni ponori ugljika, ali
želimo da to budu i prirodni ponori. To je upravo ono što nam
Plitvička jezera i ovaj projekt pružaju, jednu dobru priliku da
vidimo da Hrvatska ima zaista ponore i da može računati na svoju
bio raznolikost i na svoju prirodu upravo u toj borbi protiv
klimatskih promjena'', kazala je Mazzocco Drvar.
Resorni ministar sličan bi projekt proveo i u ostalim zaštićenim
područjima Hrvatske.
''Želimo u narednim razdoblju procijeniti kolike su zalihe
šumskog bogatstva u našem zaštićenim područjima ovakvim ili
sličnim snimanjima i vidjet kako ih i na koji način povećati'',
izjavio je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva
i održivog razvoja.
Strategija Europske unije nalaže da se do 2030. godine na razini
cijele unije posadi 3 milijarde stabala.
