Vjetar se definira kao strujanje zraka, a korištenje snage vjetra u povijesti je bilo od velikog značaja, posebice za razvitak pomorstva. Danas se pak pažnja usmjerava na energiju vjetra kao ekološki izvor energije.
Energija vjetra prepoznata je i u Hrvatskoj gdje se u priobalju i na otocima grade vjetroelekrane. U hrvatskom priobalju neke od vrsta vjetrova su tramontana, jugo, burin, bura i maestral.
Maestral je vrsta vjetra koji u toplim danima puše s mora na kopno. Ova vrsta vjetra puše samo uz obalu i javlja se uglavnom ljeti. Maestral počinje puhati oko 10 sati, a oko 14 sati postiže svoj maksimum i uvijek završava prije zalaska Sunca.
Jugo ili široko je vrsta vjetra koja puše s jugoistoka na Jadranu, a obično se povezuje s nadolazećom ciklonom iz zapadnog Sredozemlja. Ova topla i vlažna vrsta vjetra razvija visoke valove i javlja se uz kišovito i oblačno vrijeme. Najčešće puše u hladnim dijelovima godine. Zimi ova vrsta vjetra traje do 9 dana, a katkada i do 3 tjedna s prekidima.
Uz jugo se veže i južina, odnosno vrijeme koje donosi ova vrsta vjetra, a karakteriziraju ga loši biometeorološki uvjeti.
Zanimljivo je da su u Dubrovačkoj Republici zločini počinjeni za vrijeme puhanja juga tretirani blaže zbog lošeg utjecaja koji ova vrsta vjetra ima na raspoloženje ljudi.
Bura je zasigurno najpoznatija vrsta vjetra na našem području. Vrlo je značajna prirodna pojava jer utječe na razvoj vegetacije i život ljudi. Ova vrsta vjetra puše katkada orkanskom snagom, posebice na području gdje se gorje proteže blizu morske obale.
(Goran Kovacic/PIXSELL)
Najveća brzina bure izmjerena je u periodu od 22. do 25. prosinca 2003.godine kada je od čvorišta sv. Rok do čvorišta Posedarje brzina udara bure dosezala 304 km/h.
