U šestom izvještaju s Međunarodnog panela o klimatskim promjenama oštro se ističe stravičan učinak koji ljudi imaju na planetu. "Neosporivo je da je utjecaj čovjeka zagrijao atmosferu, oceane i zemlju", piše kao uvodna rečenica u izvješću.
Također se ističu najnovjiji rezultati znanstvenih istraživanja o klimatskim promjenama te što možemo očekivati u sljedećim desetljećima i stoljećima. Ukratko, vijesti nisu dobre. Bez značajnih smanjenja stakleničkih plinova, vjerojatno je da će se površina temperature Zemlje na globalnoj razini premašiti 1.5 stupnjeva Celzijevih postavljenih u pariškom klimatskom sporazumu 2015. godine, piše Wired.
Poruka ne može biti jasnija: moramo odmah smanjiti emisije stakleničkih plinova. Evo što sve trebate znati o trenutnom stanju klimatske krize.
1. U atmosferi je više ugljičnog dioksida ne ikada u ljudskoj povijesti
Senzori u Mauna Loa observatoriju na Havajima koji prate koncentraciju CO2 u atmosferi od kasnih 1950. godina otkrili su u veljači i ožujku 2021. godine koncentracije veće od 417 dijelova na milijun (eng. ppm). U pred industrijsko doba, te su razine bile na 278 dijelova na milijun, što znači da je ljudski rod na pola puta da podupla koncentraciju CO2 u atmosferi u usporedbi s periodom između 1750-ih i 1800. godine.
2. Na putu smo da prijeđemo razinu zatopljenja zemlje od 1.5 stupnjeva Celzijevih
2015. godine su nacije koje stoje iz Pariškog sporazuma postavile ambiciozan cilj da će povećanje topline Zemlje na globalnoj razini zadržati ispod 1.5 stupnjeva. Posljednje IPCC izvješće ističe koliko će teško biti ostati ispod te brojke ukoliko drastično ne smanjimo emisije u skoroj budućnosti.
Od pet pretpostavljenih scenarija čija razina emisija ide od jakih do slabih, samo onaj posljednji (veoma slabe esmisije plinova) bi mogao zadovoljiti cilj od 1.5 stupnjeva do kraja 21. stoljeća.
Prema trenutnoj razini ispuštanja, vjerojatno je da će svijeti doseći između 2.7 i 3.1 stupanj većeg zagrijavanja do 2100. godine.
3. Preostali budžet je malen
U svojoj srži, koncept klimatskih promjena je veoma jednostavan. Što više ugljičnog dioksida, i drugih plinova, puštamo u atmosferu, to će biti veći porast globalnih temperatura. Između 1850. i 2019. godine ljudi su otpustili oko 2,390 gigatona CO2 u atmosferu. Za sada su te emisije dovele do porasta temperature od 1.07 stupnjeva Celzijevih u usporedbi s temperaturama u pred industrijskom dobu.
Da bi imali šansu od 50 posto da zardžimo temperature ispod 2 stupnja zagrijavanja, moramo ostati ispod 1,350 gigatona otpuštenog CO2.
4. Ekstremni toplinski uvjeti postali su češći i žešći
Sjetite se samo nedavnih devastirajućih požara u Australiji, Kaliforniji i Južnoj Europi. Takve ekstremne vrućine koje bi se događale jednom u deset godina između 1850-ih i 1900-ih sada se događaju 2,8 puta u deset godina, a vjerojatno će ta brojka skočiti na 4,1 put svakih deset godina u svijetu koji je došao do 1,5 stupnjeva globalnog zatopljenja.
Jaka kiša također je postala češća pojava zbog klimatskih promjena. Slično ko i s požarim, uz frekvenciju se podiže i razina jačine oborina.
5. Ljudi su već prouzročili 1,07 stupnjeva zagrijavanja
Od 1970. godine, na globalnoj je razini temperatura povrišne Zemlje narasla brže nego u bilo kojem 50-godišnjem periodu u posljednjih 2000 godina. Osim toga, period od 2016. do 2020. godine proglašen je najtoplijim periodom od barem 1850. godine.
Za slučaj da postoji sumnja, prema IPCC izvješću je jasno kako je glavni faktor u promjeni temperatura ispuštanje stakleničkih plinova od strane čovjeka.
6. Razina mora se diže brže nego ikad
Otapanje ledenjak i zagrijavanje oceana vdi do veće razine mora. Zbog činjenice da oceanim atreba dugo vremena da se zagriju, dobar dio razine dizanja je već upečen. Ako se zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva preko sljedećih 2000 godina, globalna razina mora će se podići za dva do tri metra iznad trenutnih razina.
7. Arktički led brzo nestaje
Temperature na arktiku dižu se brže nego skoro bilo gdje drugdje na planeti. Između 2011. i 2020. godine godišnja razina leda dosegla je najniže razine od 1850. godine.
8. Dvije trećine ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih 20 godina bile su pod utjecajem ljudi
Broj polava i snažnih kiša učetverostručio se od 1980. godine i udvostručio od 2004. godine. Ekstremne temperature, suše i požari su više nego dvostruko češći u posljednjih 40 godina. Dok za takve pojave nikada nije odgovoran samo jedan faktor, znanstvenici sve više istražuju ulogu ljudi u takvim situacijama.
Britanski Carbon Brief je prikupio podatke od 230 studija te se kroz analizu pokazalo da je 68 posto svih ekstremnih vremenskih uvjeta pojačano zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.
9. Denga groznica mogla bi se proširiti kroz veći dio južnoistočnog SAD-a do 2050. godine
Denga je najbrže rastući virus prenošen komarcima, koji trenutno ubija oko 10.000 ljudi godišnje. Kako se globalne temperature dižu vrsta komarca Aedes aegypti koji prenose bolest mogli bi preživjeti na mjestima koja im prethodno nisu odgovarala. Među njima su SAD, centalni Meksiko, unutrašnjost Australije te veći obalni gradovi istočne Kine i Japana.
10. Prosječne populacije divljih životinja pale su za 60 posto u samo 40 godina
Prosječna veličina populacija sisavaca, riba, ptica i reptila pala je za 60 posto između 1970. i 2014. godine prema podacima Zoološkog društva London i WWF-a. To ne znači da je ukupna populacija životinja pala za taj postotak, ali se pad ipak bilježi.
Kako god sagledate brojke, klimatske promjene su svakako faktor i imaju sve veću ulogu u izumiranju vrsta.
Čak i pod povećanjem temperature ispod 2 stupnjeva Celzijusa, pet posto životinjskih i biljnih vrsta biti će pred rizikom izumiranja.
