Kada govorimo o Božiću, ne možemo zatvoriti oči pred onim što živi konkretni čovjek, rekao je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić za Hrvatski katolički radio odgovarajući na pitanje zašto su božićne propovijedi hrvatskih biskupa obilježene temom zdravstvenog odgoja i upozorenjima na nedostatke 4. modula koji govori o spolnom odgoju.
U razgovoru je istaknuo da Crkva podupire zdravstveni odgoj, ali i ukazuje na područja u kojima su problemi te da je u pitanju odgoj koji se nalaže u javnim školama i da se tu vlast ne može predstaviti kao gospodar, nego je ona u službi tih škola.
"Božić je za čovjeka. I kada je riječ o Božiću, onda je i riječ o čovjeku. Kada govorimo o Božiću, ne možemo zatvoriti oči pred onim što živi konkretni čovjek. Upravo pomažući tom čovjeku donosi se i mir i ljubav u našu sredinu", rekao je Bozanić.
Istaknuo je i što je cilj velike zauzetosti Crkve oko te teme. "Ovdje je u pitanju odgoj koji se nalaže u javnim školama. One nisu državne, tu se vlast ne može predstaviti kao gospodar. Vlast je u službi tih škola. Za te škole doprinose svi građani i već iz te perspektive treba se gledati dobro svih. Mi upozoravamo na to da tu u prvom redu trebamo pred sobom imati roditelje koji imaju i ustavno pravo i pravo koje jamče međunarodne povelje da se brinu da nadziru i izabiru odgoj i obrazovanje za svoju djecu."
Bozanić želi da se u javnosti ne govori općenito da je Crkva protiv zdravstvenoga odgoja, jer ga ona podupire, ali i ukazuje na područja u kojima su problemi. "Željeli bismo da se na tome zaustave svi odgovorni i da to prostudiraju, i da onda odgovorno govore o pojedinim vidovima koje nudi taj 4. modul", poručio je.
Na pitanje zašto je toliki naglasak na ljudsku tjelesnost i spolnost i je li tu čovjek najslabiji, kardinal je rekao kako je "to ironija koja nas prati" te kako se "ponovno očituje da čovjeka ne spašava čovjek nego Bog".
"Primjerice, u vrijeme komunizma, kad se govorilo da nema Boga i nema vjere, kad se promicalo materiju, najviše su se bojali duha, onoga što piše u Knjizi, bojali su se poruke. Tako i čovjek koji se s jedne strane nalazi u situaciji današnjega života osjeća da je on napadnut, i to u onome što mu se želi izvući, u onome gdje ga se želi oslabiti. Tu je riječ i o tjelesnosti i o spolnosti. Čovjek je na tom području ranjiv i tu ga se razara", istaknuo je Bozanić.
"Ne dolazi Bog zbog toga da sebe proslavi, nego dolazi da spasi čovjeka. I ako se Bog utjelovio, čovjeka želi spasiti i u njegovoj duši i u njegovom tijelu. I utjelovljenje govori o važnosti tijela u svim segmentima i ako mi želimo promicati dobro čovjeka, onda moramo imati u vidu cjelokupnog čovjeka. Tu je problem u koji ulazi današnje društvo. I na tom području", poručio je, "bit će još puno rada. Ponovno se očituje da čovjeka ne spašava čovjek nego Bog".
U razgovoru za HKR Bozanić je govorio i o najavljenoj beatifikaciju svećenika Miroslava Bulešića kojeg su 1947. nakon krizme ubili komunisti. "On je svjedok vjere, mladi svećenik koji je ubijen iz mržnje prema Bogu i Crkvi. O njemu se nije smjelo govoriti", rekao je, uz ostalo, te spomenuo i suvremeno mučeništvo.
"Varali bismo se kad bismo mislili da danas nema mučeništva. Možda je danas u Crkvi prisutno jedno drugo mučeništvo koje nije krvavo, ali koje je itekako trajno. Mučeništvo je kad se čovjeka omalovažava, okrivljuje, kad mu se pripisuje što nije činio. Ima raznih vidova mučeništva koje žive vjernici, ali i mnogi ljudi u društvu", rekao je kardinal Bozanić.
