Neformalna inicijativa Ženska fronta za radna i socijalna prava, koja problematizira nedavne i predstojeće promjene radnog, socijalnog i mirovinskog zakonodavstva, oštro se usprotivila Zakonu o povremenim poslovima.
"U petak, 8. studenog, završila je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o privremenim poslovima - još jednom zakonu koji ozbiljno narušava radnička prava, snižava cijenu rada te otvara prostor brojnim manipulacijama. Riječ je o Zakonu kojim se dodatno slabi sustav radnih odnosa. Kako je Zakon upućen u saborsku proceduru unatoč jasnom protivljenju sindikata, a javna se rasprava, kao što je već i uobičajeno, svela na poluotvorene okrugle stolove i malobrojne komentare na stranicama Ministarstva, Ženska fronta za radna i socijalna prava javno zahtijeva da se ovaj Zakon u potpunosti odbaci", napisala je Ženska fronta u svom priopćenju javnosti.
Naglašava se kako će takozvani vaučer radnici moći biti umirovljenici i studenti, ali i zaposlene osobe. Njihov rad će biti plaćen vaučerima, tj. kuponima, koji će se moći zamijeniti za novac.
"Njihova će prava određivati vrijednosni kuponi za jednostavne poslove, dok nitko neće moći nadzirati koje poslove zapravo obavljaju. Ovakav tip rada je zamka iz koje se nove generacije radnica i radnika neće moći izvući ukoliko zakon stupi na snagu", ističu.
"Pod krinkom borbe protiv nezaposlenosti, siromaštva, socijalne isključenosti i sive ekonomije na mala se vrata uvodi potpuna fleksibilizacija radnog zakonodavstva – iako bi formalno povremeni poslovi trebali biti samo most prema trajnom zaposlenju, iskustva i podaci zemalja koje su zakon već implementirale (primjerice Njemačka i Austrija) govore da radnici i radnice ostaju zarobljeni/e u ovom tipu zaposlenja s izrazito niskim nadnicama, dok se nerijetko klasična radna mjesta ukidaju kako bi se na njima mogla uposliti jeftinija, povremena radna snaga, a rad na crno raste jer su radnici često formalno uposleni kao povremeni dok u stvarnosti rade puno radno vrijeme", pojašnjavaju iz Ženske fronte..
Također, upozorile su kako zakon posebno pogađa žensko radništvo s obzirom da se pod povremene poslove 'manje gospodarske vrijednosti' najčešće ubrajaju kućanski poslovi i poslovi čišćenja koje mahom obavljaju žene, što se lako iščitava iz popisa 'malih poslova'.
"Zakon o povremenim poslovima imao bi snažne negativne socijalne posljedice na već osiromašeno i obespravljeno radništvo, stoga snažno zahtijevamo da se on u potpunosti povuče", zaključila je ženska fronta za radna i socijalna prava.
Ženska fronta za radna i socijalna prava najavljuje kako će aktivno pratiti procese vezane za redefiniranje radnog i socijalnog zakonodavstva, te organizirati niz akcija kako bi javnost pobliže upoznala s negativnim tendencijama ovih reformi i specifičnostima koje prvenstveno utječu na žensko radništvo i mlade.
Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje, Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.
