U očitovanju Vlada odbija sve navode HDZ-ova prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću.
"Vlada Republike Hrvatske je predložila Hrvatskome saboru donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske sukladno Mjerama i smjernicama za izradu proračuna za 2012. godinu, te je Hrvatski sabor usvojio predloženi Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. s ciljem, između ostaloga, smanjenja deficita i osiguranja likvidnost države radi zatvaranja fiskalnih neravnoteža u još uvijek nepovoljnim financijskim i gospodarskim uvjetima. Financijskim planom predviđeno je provođenje ušteda kroz racionalizaciju troškova na skupini rashoda za zaposlene i materijalnim rashodima. Navedene kategorije rashoda Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta su u godinama ekonomskog rasta kontinuirano rasle brže od rasta rashoda na razini proračuna, pa je naglašavanjem načela dobrog financijskog upravljanja (posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti sukladno Zakonu o proračunu) moguće provesti ostvarenje svih zadanih ciljeva i kroz planirano smanjenje", kazali su vladajući u svom priopćenju
U tom su okviru prioriteti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta bili očuvanje prava radnika i poticanje ključnih stavki obrazovne i znanstvene djelatnosti. Iako je u Državnom proračunu teško napraviti velike pomake, iz tog razloga što se gotovo 85 posto proračuna troši na plaće zaposlenih, učinjena su značajna poboljšanja. Uz smanjenje nekih materijalnih rashoda koji neće ugroziti obavljanje temeljne djelatnosti, istovremeno su povećana sredstva za važne projekte. Tako je, primjerice, u sektoru znanosti multilateralna znanstvena, obrazovna i tehnološka suradnja dobila 14 posto više sredstava, bilateralna 13 posto, program cjeloživotnog obrazovanja 40 posto, dok je za znanstvene časopise osigurano 16 posto više sredstava, a za knjige i udžbenike 45 posto. Također, za 100 posto su povećana sredstva za znanstvene skupove, a za znanstveno-stručne udruge, 230 posto. Osim toga, povećana su i sredstva za različite međunarodne projekte. Primjerice, za projekt FP7 osigurano je 60 posto više sredstava nego u proračunu za 2011. godinu (57 milijuna kuna, plus 3 milijuna eura iz IPA-e). U isto vrijeme sredstva za program EUREKA povećana su za 78 posto, što znači da je za taj program ove godine u Državnom proračunu osigurano 5 milijuna kuna. Važno je istaknuti i kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u proračunu za 2012. godinu osiguralo dodatnih 52 milijuna kuna za školarine čime će se svim uspješnim studentima osigurati besplatan studij, a što je jedan od strateških planova Vlade Republike Hrvatske.
Vlada navodi i da ministar Jovanović nikada nije najavio da će se alternativni predmet vjeronauku uvesti ove ili iduće školske godine, pa je bespredmetna tvrdnja kako u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu nema financijske osnove za novi nastavni predmet koji bi bio alternativa vjeronauku.
"Istina je da je Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2011. - 2015., kao i Nacionalnim okvirnim kurikulumom, najavljen novi predmet za učenike osnovnih škola koji ne pohađaju vjeronauk, no on će se uvoditi u sklopu cjelokupne promjene kurikuluma, tj. donošenja nacionalnog kurikuluma. Isto vrijedi i za sve ostale nove sadržaje koje je potrebno uvesti u hrvatske škole. S obzirom na to da Ministarstvo u osnovnoškolskom sustavu planira provesti opsežnije promjene, tj. kompletnu kurikularnu reformu, moguće je da uvođenje novog predmeta i neće dodatno opteretiti državni proračun. Vlada Republike Hrvatske smatra važnim napomenuti kako će se sve dubinske promjene uvoditi postupno, nakon provedenih širokih javnih konzultacija, te s osiguranim svim preduvjetima (uključivo i financijskim) za uspješnu implementaciju", navodi se.
Vlada dodaje i kako je činjenica, iako ministar Jovanović nerijetko koristi slikovit stil izražavanja, "da se njegove riječi često krivo prenose i tumače". "Tako, primjerice, ministar nikada nije izjavio da je 'Sabor kokošinjac', već je rekao da su 'brojni ispravci netočnih navoda oko Hrvatskoga sabora stvorili atmosferu kao da je riječ o kokošinjcu', što je bitna razlika. Ministar Jovanović slikovito se izrazio upravo zato da bi se poboljšala učinkovitost rada Hrvatskoga sabora, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, a samim tim i zaštitio Hrvatski sabor kao institucija i svi njegovi zastupnici. Sva relevantna istraživanja pokazala su, naime, da građani gube povjerenje u institucije države, uključujući i sam Hrvatski sabor", stoji u Vladinom očitovanju i dodaje da je činjenica, sviđala se nekome retorika ministra Jovanovića ili ne, "da problemi u djelatnosti sporta, kao i u ostalim područjima koje pokriva njegov resor, postoje, a ministar ih je, kako je više puta javno dao do znanja, odlučan riješiti u okviru zakonskih mogućnosti i svojih ovlasti".
Vlada ističe i da je netočno da se u prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu predlaže "segregacija i omalovažavanje postignuća vrhunskih sportaša s invaliditetom na međunarodnim natjecanjima".
"U prijedlogu izmjena Zakona koji će uskoro biti upućen u proceduru, a prije toga na javnu raspravu, uspjesi vrhunskih sportaša, osvajača medalja, na olimpijskim i paraolimpijskim igrama bit će jednako tretirani, što znači da će za vrhunska sportska ostvarenja svi dobiti jednake naknade, i olimpijci i paraolimpijci. O svim zakonskim prijedlozima i propisima koji se tiču sporta, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta savjetovat će se sa zainteresiranom javnošću, pa tako i Nacionalnim vijećem za šport, čiji je član i predstavnik Hrvatskog paraolimpijskog odbora", navodi Vlada.
Ističe i da su upravo "novim ustrojem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u potpunosti zadovoljena načela funkcionalnosti, racionalnosti, fleksibilnosti i dostupnosti državne uprave".
"Naime, u skladu s Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (Narodne novine, br. 154/2011 i 17/2012), Ministarstvo je ustrojilo četiri uprave koje pokrivaju znanost i tehnologiju, visoko obrazovanje, odgoj i obrazovanje te sport, na čelu s pomoćnicima ministra. Dakle, bilo je nužno na jednak način pokriti sva područja djelovanja Ministarstva, te je i sport, kao ravnopravan dio Ministarstva, zaslužio biti na jednakoj razini. Projicirani broj izvršitelja u Upravi za sport je 34, a ne 45, što pokazuje da je Ministarstvo vodilo računa o racionalnosti, ali i boljoj funkcionalnosti, jer će se s nešto većim brojem izvršitelja od dosadašnjeg omogućiti kvalitetnije i brže odgovaranje na izazove u djelatnosti sporta", stoji u očitovanju.
Vezano uz Upravu za međunarodnu suradnju, Vlada ističe kako će se poslovi međunarodne suradnje obavljati u svim upravama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
"Na taj način omogućit će se da svaka Uprava, u okviru svoga djelokruga, stručno, ali i vrlo specifično, obavlja poslove međunarodne suradnje. U tom smislu, u Upravi za znanost i tehnologiju ustrojen je Sektor za međunarodnu suradnju, programe i projekte Europske unije, dok je u Upravi za visoko obrazovanje ustrojena Služba za međunarodnu suradnju, europske poslove i cjeloživotno učenje. U Upravi za odgoj i obrazovanje ustrojena je Služba za programe i projekte Europske unije, a u Upravi za sport, Služba za sportska udruženja i međunarodne poslove. Iz svega navedenoga proizlazi da će se poslovi međunarodne suradnje ne samo nastaviti, već i još uspješnije voditi u vremenima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, s obzirom na to da poslovi vezani uz Europsku uniju, članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji prestaju biti međunarodnim poslovima u užem smislu, već predstavljaju svojevrsnu kombinaciju nacionalnih i međunarodnih politika", stoji u Vladinom očitovanju kojega je potpisao premijer Zoran Milanović.
