Tek što su prestali plaćati naknadu od šest posto na mobilne
usluge, Vlada Zorana Milanovića ponovno je uvela
obavezu plaćanja tog poreza kojeg je Jadranka
Kosor htjela ukinuti s 1. siječnja ove godine.
"U kriznim vremenima potrebna je jača solidarnost, a mobilni
operateri i u krizi ostvaruju ogromne profite. No, glavni motiv
za produljenje plaćanja posebnog poreza nije fiskalni nego
socijalni i razvojni kako bi se operatere potaklo da više ulažu u
infrastrukturu i smanje cijene mobilne telefonije koje su među
najvišima u Europi", izjavio je premijer Zoran Milanović.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir
Čačić napomenuo je da će naknadom država dobiti 300
milijuna kuna godišnje koliko bi, primjerice, bilo dovoljno za
zadržavanje 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, koja su
izgubljena u zadnje tri godine.
Osim toga, te kompanije, čiji se ukupni godišnji prihodi kreću
između 13 i 15 milijardi kuna, nisu kod nas htjele primijeniti
odluku Europske komisije o ujednačavanju roaminga na razini tri
do četiri puta nižoj od hrvatske, već na roamingu ostvaruju
ekstraprofite.
Čačić je upozorio kako u EU telekom kompanije s bitno nižim
profitom prosječno ulažu 100 eura po glavi stanovnika, a u
Hrvatskoj, gdje je znatno viši profit, prosječno ulaganje iznosi
55 eura po stanovniku.
Dodao je kako ni Vlada nije bez grijeha zbog zaostajanja u
investicijama, te ustvrdio kako suglasnost za investicije na
nacionalnim mrežama, radi ubrzanja procesa, mora davati država
umjesto općina, gradova i županija.
"Očekujem ozbiljne razgovore s telekom kompanijama. U
investicijskom programu bit će osigurano oslobađanje od poreza na
investiranu dobit i proporcionalno smanjenje poreznog
opterećenja", najavio je Čačić.
Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je kako
su operateri svjesni da se u Hrvatskoj nije dovoljno ulagalo pa
su uputili Vladi prijedloge da putem HAKOM-a objavi natječaj za
koncesije na radiofrekvencijama spektra digitalne
dividende.
Naknade od tih koncesija mogle bi biti negdje u visini tih šest
posto posebnog poreza, kazao je Linić.
Također su voljni obvezati se na investicije koje su dosad bile
potpuno zapuštene i to posebno u optičkom kabliranju, gdje ima
prostora za ulaganja od 4,5 milijardi eura.
