traži se rješenje za franak /

Vlada napokon donosi zakon koji bi mogao spasiti više od 30 tisuća građana

Nakon tri runde dorađivanja, Vlada će sutra usvojiti Zakon o stečaju potrošača popularno nazvan - Zakon o osobnom bankrotu. Trebao bi donijeti izlaz iz dužničke krize za najteže dužnike, ali uz višegodišnje odricanje i život pod paskom suda i vjerovnika

11.3.2015.
19:05
VOYO logo

Ne lagan, ali nekakav izlaz iz dužničkog ropstava za mnoge obitelji u Hrvatskoj mogao bi biti Zakon o stečaju potrošača kojeg sutra treba usvojiti Vlada.

Brojke su, naime, porazne. Dug građana bankama udvostročen je u deset godina sa 65 milijarda na čak 126 milijarda kuna krajem prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od 322 tisuće blokiranih građana duguje 28 milijarda kuna. U prosjeku, mjesečno je nevjerojatnih tri i pol tisuće blokiranih računa više.

U postupak osobnog stečaja moći će oni s dugom većim od 30 tisuća kuna koji ne uspijevaju podmiriti dulje od tri mjeseca. Ako se nagodba vjerovnika i dužnika ne postigne u maksimalno 90 dana, sudski povjerenik preuzima upravljanje svom imovinom dužnika na jednu do pet godina. Dužniku ostaje samo minimalna nakanda i jedina nekretnina u kojoj živi. Kolika će biti naknada, određivat će sud.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Naravno da neće biti 800 kuna nego iznos dovoljan za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba", poručila je zamjenica ministra pravosuđa Renata Duka. 


Ministarstvo računa da će bar 30.000 ljudi problem pokušati rješiti izvansudskom nagodbom, a da će stečaj proglasiti oko 7.500 dužnika. Međutim, u Udruzi Blokirani ne misle tako.

"To nije dobro rješnje ni za koga, jer tko bi pristao da mu netko upravlja imovinom pet godina uz mogućnost da na kraju ostane bez sve te imovine", istaknuo je Antun Rupa iz Blokiranih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blokirani zagovaraju moratorij na otplatu duga sve dok BDP ne dođe na tri posto. 

Osim što traži rješenje za blokirane Vlada intenzivno traga i za rješenjem za problem zadužnih u švicarskim francima. Najnovija ideja jest konverzija franka u euro i otpis oko 22 posto preostale glavnice. No, takav model je neprihvatljiv dužncima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ako bi išla konverzija u eurokredite, naše pozicije bi se trebale izjednačiti s korisnicima kredita u eurima, a ovaj otpis 22 posto ne ide u tom smjeru. Mi smatramo da to nije dobro rješnje", naglasio je Ivan Kontrec iz Udruge Franak.

Po spomenutom rješenju, kredit u švicarcima u protuvrijednosti od 100.000 eura, podignut 2007. godine tada je iznosio 736.701 kuna, dok glavnica danas iznosi 823 tisuće kuna. Uz otpis 22 posto, iznos za otplatu bi bio više od 181.000 kuna manji.

U Vladi ističu kako nije riječ o konačnom rješenju i da se pregovori nastavljaju za 12 dana.


Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo