Najbitnija je razlika u pogledu Županijskog doma. Predsjednikova radna skupina zagovarala je ukidanje tog Doma, no po prijedlogu Vlade taj bi se Dom zadržao uz promjenu sastava i veće ovlasti.
Po riječima ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića, koji je vodio šestorkinu radnu skupinu, najveće i najdublje promjene odnose se na ustrojstvo državne vlasti. Predlaže se uvođenje parlamentarnog sustava sa neposredno izabranim predsjednikom države, čime se, po Ivaniševićevoj ocjeni, ispunjavaju predizborna obećanja šestorke o uvođenju parlamentarne demokracije. Prema predloženom, Vlada bi u potpunosti odgovarala Saboru, no isto tako Vlada ima mogućnost
predložiti predsjedniku države raspuštanje Sabora i prije isteka njegova mandata. Time se, kazao je Ivanišević, postiže ravnoteža između zakonodavne i izvršne vlasti.
Predsjednik države i dalje bi ostao važan čimbenik državne vlasti s naglašenim pravom inicijative na najvažnijim područjima državne aktivnosti. On bi i nadalje bio vrhovni zapovjednik oružanih snaga, nadzirao bi sigurnosne službe te zastupao državu u zemlji i inozemstvu. No, u svemu tome morao bi trajno surađivati sa Saborom i Vladom. Također je predviđeno da u slučaju kriznih situacija u odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, Predsjednik preuzme odgovornost u njihovom rješavanju. Predsjednikove ovlasti ograničile bi se pak na način da je u važnim aktima potreban supotpis premijera i konzultacija sa predsjednikom Sabora.
Prema ponuđenim rješenjima, položaj Vlade bi ojačao, ona bi imala veću odgovornost u vanjskoj i unutarnjoj politici, napose u razvoju gospodarstva i javnih službi. Jačanje vladina položaja kompenziralo bi se nadzornim mehanizmima Sabora, pa bi se tako među ostalim uveo institut interpelacije, dok bi na čelu istražnih povjerenstava ubuduće bio zastupnik oporbe, a ne vladajuće stranke ili koalicije.
Ovlasti Sabora također bi trebale biti proširene, posebice u nadzoru Oružanih snaga i službi sigurnosti. U pogledu Županijskog doma predlaže se njegovo zadržavanje, ali uz znatne reforme. Njemu bi bila namijenjena uloga onog dijela zakonodavnog tijela u kojem bi se izražavali i oblikovali regionalni interesi.
U dijelu Ustava koji se odnosi na sudbenu vlast promjenio bi se način izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se ubuduće na temelju mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda birao u Zastupničkom domu, a na prijedlog predsjednika države. Također se predlažu i promjene vezane uz Državno sudbeno vijeće.
Iako se ostaje na načelu stalnosti sudačke dužnosti, Radna skupina šestorke drži da bi trebalo razmotriti da se prvi izbor na sudačku dužnost ograniči na pet godina. Takvo rješenje u Vladi opravdavaju potrebom da se provjeri kvaliteta i sposobnost kandidata, i te bi se promjene odnosile samo na buduća imenovanja. U pogledu Ustavnog suda ocijenjeno je kako je nužno preciznije regulirati uvjete za podnošenje ustavnih tužbi, te povećati broj ustavnih sudaca. Po Ivaniševićevim riječima, u Ustavu bi trebalo jasnije razlikovati i razgraničiti lokalnu samoupravu od lokalne uprave.
Posebice u vezi s funkcijama županija koje su se do sada javljale u dvojakoj ulozi. Predlaže se tako da se županije ubuduće definiraju kao jedinice regionalne samouprave. Po Ivaniševićevim riječima, određene promjene nužne su i u drugim dijelovima Ustava, kako u poboljšanju samog teksta tako i u usklađivanju sa potpisanim europskim konvencijama.
Promjene Ustava veliki su posao koji će se odvijati u tri koraka, rekao je zaključno premijer Ivica Račan napominjući kako će se o konkretnim rješenjima još puno govoriti. O predloženim promjenama raspravljat će se već na izvanrednoj sjednici Sabora sredinom srpnja.
