Zagrebački Županijski sud u srijedu će odlučivati o osnovanosti ranije odbačene optužnice protiv gradonačelnika Milana Bandića zbog pogodovanja udruzi "U ime obitelji" te optužnici za ratno profiterstvo protiv Đure Gavrilovića.
Prvu optužnicu protiv Bandića za tzv. aferu štandovi optužno vijeće sutkinje Tanje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju prošle godine, zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela. No, Vrhovni sud je u svibnju prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka, "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju".
Vrhovni sud je zaključio da u činjeničnom opisu zlouporabe položaja i ovlasti za koje se Bandić i ostali terete "nije potrebno navoditi blanketne norme koje su eventualno prekršene, jer se ono može počiniti, a da se pritom ne krše takve norme, već počinitelj koristi svoja ovlaštenja na protupravan način u materijalnom smislu, tj. u obavljanju službene radnje formalno ostaje u granicama ovlasti određenih za njegovu funkciju...".
Uskok Bandića u "aferi štandovi" tereti da je zajedno sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi "U ime obitelji" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.
Optužnicu protiv Gavrilovića Uskok je podnio u srpnju, tereteći ga da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske čije mu je korištenje omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović.
Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.
U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.
Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo ocijenila je zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.
