Na internetskim stranicama koje objavljuju podatke o kvaliteti zraka, danas u metropoli nisu dobri. Štoviše, PM 2.5 čestice su na 113 38 µg/m³, što znači da je u zraku visoka razina onečišćenja i nije zdravo za osjetljive skupine. Smanjite vrijeme provedeno na otvorenom ako osjetite simptome kao što su otežano disanje i iritacija grla.
Pitali smo Izv. prof. dr. sc. Dajanu Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije da nam objasni što što su PM2,5 čestice.
"Lebdeće čestice su mješavina organskih i anorganskih čestica suspendiranih u zraku, a dospijevaju u zrak izgaranjem fosilnih goriva, uslijed građevinskih radova, intenzivne poljoprivredne aktivnosti i dr. Zbog svoje veličine, gustoće i toplinskih uvjeta, kao i brzine vjetra, PM ostaje lebdjeti u zraku, i pritom ga onečišćuje", rekla je profesorica i dodala da se u lebdeće čestice ubrajaju prašina, dim, aerosoli, oksidi metala, biljni materijali, a mogu biti u čvrstom i kapljevitom stanju.
"Zbog svoje veličine PM2,5 imaju sposobnost bolje akumulacije u okolišu u usporedbi s PM10, šire se na velike udaljenosti, stagniraju u atmosferi i duže ostaju u zraku. PM2,5 sastoje se od primarnih čestica koje se emitiraju izravno u atmosferu i sekundarnih čestica koje nastaju kemijskim reakcijama između prekursora plinova. Primarne PM2,5 čestice koje se izravno emitiraju u atmosferu mogu potjecati iz prirodnih izvora, kao što su prašnjave oluje i šumski požari, i antropogenih izvora, poput izgaranja fosilnih goriva, dima cigareta i izgaranja biomase. Sekundarne PM2,5 čestice nastaju kemijskim reakcijama između PM iz antropogenih i biogenih izvora."
Izuzetno loše utječu na zdravlje
Na pitanje kako utječu na zdravlje, profesorica je odgovorila:
"PM2,5 mikrometara u promjeru, poznate i kao fine čestice ili PM2,5, predstavljaju najveći rizik za zdravlje. PM2,5 uglavnom se apsorbiraju kroz dišni sustav, gdje se mogu infiltrirati u plućne alveole i dospjeti u krvotok. U dišnom sustavu reaktivne vrste kisika ili dušika (ROS, RNS) i oksidativni stres potiču stvaranje medijatora plućne upale i započinju ili potiču brojne bolesti. Prema najnovijim podacima, sitne čestice ili PM2,5 odgovorne su za gotovo četiri milijuna smrti u svijetu od kardiopulmonalnih bolesti kao što su bolesti srca, respiratorne infekcije, kronične plućne bolesti, karcinomi, prijevremeni porodi i druge bolesti."
O povećanoj razini zadnjih dana, profesorica kaže:
"Prema službenim podacima Kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da je u posljednjih 10 dana povećana emisija PM2,5 u Zagrebu. Poznato je da je razina PM2,5 iznimno visoka zimi, a jedan od razloga je grijanje kućanstva. Nadalje, na koncentraciju čestica (PM2,5) u određenom području značajno utječu meteorološki čimbenici poput brzine vjetra, smjera vjetra, stabilnosti atmosfere, visine miješanja, a posebice temperatura okoline i relativna vlažnost zraka", kaže.
Koncentracija raste s padom temperature
Istraživanja pokazuju da koncentracija PM2,5 eksponencijalno raste s padom temperature. Razlog tomu je što komprimirani granični sloj, kao manifestacija niske temperature, ograničava učinkovitu vertikalnu disperziju onečišćujućih tvari u atmosferi. Nadalje, zbog niske brzine vjetra i niske temperature onečišćujuće tvari se ne raspršuju i ostaju zarobljene ispod graničnog sloja, što dovodi do veće koncentracije onečišćujućih tvari na prizemnoj razini. Istraživanja također pokazuju značajnu i snažnu negativnu korelaciju s temperaturom u uvjetima visoke vlažnosti, tj. kada je relativna vlažnost iznad 50%. Povećanjem vlažnosti zraka dolazi do značajne apsorpcije sunčevog zračenja, što rezultira smanjenim zračenjem bliže zemljinoj površini. Kao rezultat toga, temperatura zemljine površine pada ispod one u gornjim slojevima, što slabi dolazna strujanja zraka i povećava koncentraciju onečišćujućih tvari u zraku.
O tome koliko je ovaj problem povezan s Jakuševcem profesorica kaže da je poznato da odlagališta otpada mogu u određenim periodima uzrokovati povećanu emisiju lebdećih čestica i drugih onečišćujućih tvari, ali trenutno onečišćenje zraka u Zagrebu ne možemo prepisati odlagalištu otpada na Jakuševcu. Prema službenim podacima, vidljivo je da je u većini krajeva na području kontinentalne Hrvatske u siječnju 2024. povećana emisija PM2,5 što ukazuje upravo na učinak meteoroloških čimbenika.
Uz lebdeće čestice, opasnost za okoliš su i ozon, sumporov dioksid i dušikov dioksid. Na temelju navedenih onečišćujućih tvari određuje se i indeks kvalitete zraka. Indeks koji opisuje trenutno stanje kvalitete zraka na pojedinoj mjernoj postaji je određen izmjerenim koncentracijama navedenih onečišćujućih tvari. Razina indeksa je određena najvišom izmjerenom koncentracijom jedne od pet onečišćujućih tvari u zraku.
Prema dostupnim podacima, grad Zagreb i Slavonski Brod u zimskim mjesecima (studeni – ožujak) imaju određene dane kada je koncentracija PM2,5 viša od dozvoljene, čime je i indeks kvalitete zraka loš.
Profesorica na Zavodu za industrijsku ekologiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu pozvala je sve zainteresirane učenike i studente na Dan otvorenih vrata 9. veljače 2024. da upoznaju fakultet i sudjeluju u brojnim pokusima koje su studenti i profesori pripremili za njih.
POGLEDAJTE VIDEO: Snježna bajka na Papuku privukla mnoge: 'Divna priroda, divan zrak, čisto je, ljudi su fenomenalni'
