Na potezu od Trešnjevke do Knežije te Srednjaka u Zagrebu u srijedu ujutro bilo je nemoguće disati.
U jutarnjim satima, kada djeca odlaze u škole, zaposleni na poslove, svi jureći za svojom obavezom, građani su se bunili na "kiselost zraka". "Zlo mi je", "što to smrdi?", samo su neki od razgovora koji su se vodili na prenapučenim kolnicima. Ipak, mjerne stanice za kontrolu kvalitete zraka nisu pokazivale nikakva odstupanja.
Štoviše, zrak je u Zagrebu tog dana ocijenjen dobrim.
Ipak, nesnosan smrad morao je imati uzrok pa smo odgovore potražili u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Za RTL.hr potvrđuju kako mjerne stanice zaista ne primjećuju prekoračenja vrijednosti praćenih polutanata od dozvoljenih vrijednosti.
Uputili su nas na ekološku kartu grada Zagreba koja prati trenutna stanja i zaista, ništa nije odstupalo. Ipak, doznali smo i što građani mogu učiniti u takvim situacijama, kako bi službe brzo reagirale i kako bi idući put doznali što je uzrok takve pojave.
Kažu nam naime kako se za prijavu neugodnog mirisa pošalje prijava Državnom inspektoratu, Inspekciji zaštite okoliša putem elektroničke pošte na adresu te u Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, e-mail: geos@zagreb.hr.
Naime, članak 26. Zakona o državnom inspektoratu govori o djelokrugu inspekcije zaštite okoliša, a navodi nekoliko stavaka koje se odnose na kvalitetu zraka pa tako stoji da su dužni pratiti emisije iz nepokretnih izvora onečišćenja zraka i operatora zrakoplova, rad uređaja za smanjivanje emisija.
Prate i izvršenje obveze županije, Grada Zagreba, grada i općine propisanim posebnim zakonom o zaštiti zraka te provedbu mjere zaštite zraka iz akcijskog plana te praćenje kvalitete zraka u postajama za trajno praćenje kvalitete zraka i provedbu mjerenja kvalitete zraka.
Nije definiran rok u kojem mora postupiti inspektor, ali zakonom je definirano kako se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom.
Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, kažu.
Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama, navode.
Ako prema sadržaju zaprimljene predstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke, istaknuli su.
Ako podnositelj predstavke ponovno podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu ne sadrži nove odlučne činjenice, okolnosti ili dokaze u odnosu na one koje su već utvrđivane, podnositelja će se obavijestiti da je postupljeno po predstavci, tvrde.
O početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora, zaključuju.
