Unatoč ne osobito toplom kolovozu, može se ustvrditi kako je ovo ljeto opravdalo dugoročne prognoze iznadprosječno visoke srednje temperature zraka te "šarolike" ukupne sezonske količine oborine. Ostvare li se trenutne prognoze, bit će barem malog pozitivnog odstupanja i od srednje jesenske i srednje zimske temperature zraka, kaže glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Kolovoz je bio umjereniji od toplijeg lipnja i srpnja pa će zbog odstupanja od srednje mjesečne temperature zraka uglavnom od 0 do 2 °C vjerojatno biti ocijenjen klimatološkom oznakom "normalno", u južnijim hrvatskih krajevima i "toplo".
Četvrto najtoplije ljeto u povijesti za Split i Osijek
Prema ukupnoj sezonskoj količini oborine ovo će "klimatološko" ljeto (lipanj - srpanj - kolovoz) vjerojatno dobiti ocjene od "vrlo sušno" u primjerice Kninu, vjerojatno i ponegdje u središnjoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, gdje će biti i "sušno", preko "normalno" u Osijeku, Gospiću i Dubrovniku do mjestimice "kišnog", osobito u Splitu.
Iako nisu "padali" apsolutni rekordi, nego samo neki rekordi na pojedine nadnevke i razdoblja, po temperaturi je ovo ljeto bilo iznimnije nego po oborini. Klimatološke ocjene vjerojatno će biti uglavnom "vrlo toplo" i "ekstremno toplo".
Pritom je u Splitu i Osijeku ovo bilo četvrto najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, koja je u Splitu počela 1948., u Osijeku još 1899. godine. Toplija su bila samo ona 2003., 2012. i 2017. godine.
Jesen i zima topliji od prosjeka?
Najnovije dugoročne prognoze daju umjerenu do veliku vjerojatnost za u većini Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje srednje temperature zraka od prosječne, i to ne samo sezonske - posebno i za jesen (rujan - listopad - studeni), i za zimu (prosinac - siječanj - veljača), nego i svakog od sljedećih šest mjeseci.
Još je manje pouzdana dugoročna prognoza ukupne mjesečne, pa i sezonske količine oborine, prema kojoj se ne može izdvojiti velika vjerojatnost za sezone i mjesece koji bi u nekim područjima znatno odstupali od prosjeka.