Izbori za zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine. Dan provedbe izbora je neradni dan. Zastupnike u Hrvatski sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Za zastupnika u Sabor može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života.
Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala. Oporba je, podsjetimo, žestoko kritizirala Zakon. Reagirali su tada i iz GONG-a i ocijenili da Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama sadrži 'frankenštajnske' jedinice koje spajaju Pag i Petrinju, Vir i Kutinu, Osijek i Koprivnicu, dok je Zagreb i dalje podijeljen na više izbornih jedinica. Kazali su da nove granice izbornih jedinica u tom pogledu ne donose poboljšanje, već upravo naprotiv, donose regresiju dosadašnjeg modela. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, a 56 ih je bilo protiv, pa je oporba odmah reagirala i tražila ocjenu ustavnosti ovog zakona. Ustavni sud donio je odluke kojima ostaju na snazi Zakon o izbornim jedinicama.
Najveće promjene u Zagrebu
Prva izborna jedinica predstavlja središnje četvrti grada Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina . Najveća promjena u Zagrebu, umjesto na dosadašnje četiri podijeljen je na tri izborne jedinice. Tako sada Zagreb potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Time se, primjerice, otklanja prigovor da stanovnici gradske četvrti na Jarunu ili u Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora.
Druga izborna jedinica obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke županije te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta izborna jedinica obuhvaća, kao i do sada, tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska te istočni dijelovi Sisačko-moslavačke županije.
Šesta izborna jedinica obuhvaća zapadni dio grada Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, ali je riječ o dijelovima Hrvatske koji imaju najveći efekt depopulacije – cijela Ličko-senjska županija, sjeverni dio Zadarske županije, dijelovi Primorsko-goranske županije, cijela Karlovačka županija te zapadni i sjeverni dijelovi Sisačko-moslavačke županije.
Osma izborna jedinica uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određeni gradovi i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj izbornoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
U desetoj je Dubrovačko-neretvanska županija i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Podsjetimo, u Hrvatski sabor bira se ukupno 151 zastupnik i to 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor.
Tri zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici. Osam zastupnika u Sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
POGLEDAJTE VIDEO: Nove izborne jedinice, nova i stara imena. Pripremili smo vodič za izbore
