Andreja Ambriović Ristov, znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković, objasnila je za N1 kakvi su izgledi da se Hrvatska bolje ili lošije pripremi na mutirane sojeve koronavirusa. K tome, znanstvenica je objasnila i stanje s različitim cjepivima protiv korone.
"Popuštanje mjera može biti jako opasno. Ja sam dosta skeptična oko otvaranja škola, ali dobro, vidjet ćemo. Međutim, popuštanju mjera nažalost nema mjesta. Znamo što se događa oko nas i jako brzo se možemo naći u situaciji u kojoj smo bili krajem prošle godine", rekla je Ambriović Ristov za N1.
'Sigurno će novi sojevi virusa doći u Hrvatsku'
Na konstataciju novinarke da se građani, unatoč zatvorenim ugostiteljskim objektima, i dalje često okupljaju vani bez držanja distance ili maske, znanstvenica je komentirala da je to nešto što nije dopušteno te je naglasila da su epidemiološke mjere jasne.
“Napravljene su tako da spriječe da se ljudi okupljaju bez maski. Ako se budemo pridržavali mjera, vrlo brzo ćemo imati situaciju da ćemo, još uz pomoć ljepšeg vremena, doći do toga da ćemo moći popuštati mjere (...) Sad imamo pojavu novih varijanti koje će sigurno doći u Hrvatsku. Upravo se organizira praćenje i testiranje novih varijanti da znamo kada dođu.
Dok se to ne dogodi, sad imamo neki stabilan broj novih slučajeva. Međutim, ti brojevi su prilično upitni. Ne možemo detektirati sve slučajeve zbog toga što se ne testiraju svi, ljudi se više i ne javljaju svojim liječnicima opće prakse, tako da to što se testira, samo je dio onoga za što se zna. Ono što trebamo pratiti je broj preminulih u bolnicama, koji je zadnjih dva dana uistinu pao", navela je znanstvenica s "Ruđera".
'BROJ PREMINULIH JE ZASTRAŠUJUĆ'; Članica Znanstvenog savjeta Vlade za strože mjere: 'Treba kopirati druge, treba nam strogi lockdown!'
'Mislim da propisane mjere kod nas djeluju'
Jedan od novijih argumenata različitih skupina u društvu je da države diljem Europe provode mjere, ali da svejedno epidemija nije nestala.
"Teško je uspoređivati i procjenjivati rezultate u različitim državama zato što se ljudi različito ponašaju, različito ih doživljavaju, različito ih slušaju. Nacionalni stožer je mjere u Hrvatskoj prilagođavao ovdašnjem mentalitetu. Mislim da djeluju mjere koje su se određivale", kazala je Ambriović Ristov.
Goruća pitanja o cijepljenju
Znanstvenica je objasnila može li pomicanje docjepljivanja drugom dozom cjepiva protiv Covida biti problem jer prijeti zastoj u dopremi cjepiva. Kazala je da su u Hrvatskoj četiri cjepiva Pfizer i Moderna kod kojih je propisani razmak od tri odnosno četiri tjedna između prve i druge doze.
14.08.2020.,. .Zagreb . Ilustracija za cjepivo protiv koronavirusa. Velike svjetske farmaceutske kompanije ( GSK, Pfizer, Sanofi,Astrazenica, Valneva,Sanofi,BioNTech ) koje su vec u 3. fazi klinickih ispitivanja cjepiva za COVID 19. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
"Iskustva drugih zemalja pokazuju, a to su i govorili su sami proizvođači pokazuju da rastezanje drugog cjepiva može biti dva, najviše tri mjeseca. Oni koji su preboljeli covid, mogu pričekati i biti zadnji na redu cijepljenja, ali bi zasigurno i oni trebali cijepiti se. Zaštićeni bi trebali biti šest do osam mjeseci", veli znanstvenica.
Zastoj u proizvodnji cjepiva AstraZenece u Belgiji
Ambriović Ristov osvrnula se na zastoj u proizvodnji cjepiva AstraZenece u Belgiji pa je rekla da ta prozivodnja nije niti malo jednostavna. Navela je da su veći broj cjepiva iz te firme najavili najvjerojatnije poučeni iskustvima proizvodnje tijekom godina. Sada je pak došlo do problema.
"Radi se o tome da se adenovirus mora umnožiti na nekim stanicama u kulturi. U slučaju da vam stanice nisu u dobrom stanju, a nekada to stvarno ne možete procijeniti unaprijed, imate zastoj u proizvodnji, morate razviti nove stanice, morate pričekati da narastu, moraju potom biti inficirane virusom…", komentirala je.
Cijepljenje starijih od 65
Na temu rasprave oko toga mogu li i trebaju li osobe starije od 65 godina uopće primiti cjepiva AstraZenece, znanstvenica kaže da je agencija na razini EU-a EMA, cjepivo odobrila za sve starije od 18 godina. Pojašnjava da je problem nastao u tome što se prije par dana njemačkim medijima proširila informacija da je to cjepivo za starije od 65 uspješno samo osam posto.
Radi se o nesporazumu, objašnjava znanstvenica, o tome da je izvjesni novinar, koji je iščitavao dokumentaciju kompanije, pogrešno protumačio tu jednu brojku. "Zapravo je postotak volontera u dobi između 56 i 69 godina bio osam posto od ukupnog broja volontera", rekla je znanstvenica za N1.
Pogrešno tumačenje su mediji brzo korigirali, no s njim je isplivala druga tema i pitanje je li osam posto bio premalen udio u dobnoj raspodjeli volontera za tu skupinu. Zato su u Njemačkoj iz opreza uveli da tim cjepivom ne cijepe osobe starije od 65. Tako su odlučili usprkos logici da je to cjepivo iste ili barem gotovo iste učinkovitosti i kod starijih od 65 godina.
Situciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
