Lažna dokumentacija te sukob interesa i dodjeljivanje posla preko veze načini su kako se u Hrvatskoj zloupotrebljavao europski novac, objavio je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), piše u subotu Večernji list.
Lani su pronađene tri nepravilnosti, a OLAF je posebno apostrofirao dvije koje ilustriraju kako korisnici pokušavaju prevariti domaće i institucije EU.
Prvi slučaj odnosio se na gradnju vinarije vrijedne tri milijuna eura i pokazao kako se manipulacija ili zaobilaženje postupaka nabave često koristi za skrivanje sukoba interesa. U fokusu istrage OLAF-a bio je projekt koji je sufinancirao Europski fond za jamstva u poljoprivredi preko kojega je tvrtki dodijeljeno nešto više od 1,3 milijuna eura. Ni prema nacionalnom ni prema zakonu EU tvrtka nije bila dužna objaviti poziv za nadmetanje za odabir izvođača radova. Međutim, nacionalno zakonodavstvo zabranjuje korisnicima odabir izvođača ako postoji sukob interesa, posebno kad postoje osobne ili poslovne veze između tvrtke korisnice i izvođača, kao i između njihovih vlasnika.
Istraga OLAF-a pokazala je da su ta pravila ignorirana: tvrtka korisnica dodijelila je ugovor o građenju eura tvrtki bez zaposlenih, koja je potpisla podugovor s tvrtkom u vlasništvu sina vlasnika tvrtke korisnice. OLAF je otkrio da je jedina svrha ovog manevra bila sakriti očigledni sukob interesa. Nakon zatvaranja istrage, OLAF je dao preporuke Generalnoj upravi EK za poljoprivredu i ruralni razvoj da povrati puni iznos od nešto više od 1,3 milijuna eura, kao i DORH-u za pokretanje kaznenog postupka protiv korisnika, izvođača i podizvođača. Generalnoj upravi dao je i preporuku da se pozabavi administrativnom slabosti u Hrvatskoj agenciji za plaćanja za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.
Izrada lažne dokumentacije kako bi se prikrio nedostatak odrađenog posla još je jedna metoda prijevare. Jedna je tvrtka vodila tri projekta sufinancirana kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) i Europski socijalni fond (ESF), a svrha im je bila pružanje usluga rehabilitacije osobama s mentalnim i tjelesnim problemima u ruralnim područjima s ograničenim pristupom socijalnim uslugama. OLAF je otkrio da je samo sedam posto ukupnih troškova posla izvedeno u nekoj od aktivnosti, te da stopa završetka nikada nije bila veća od 50 posto, unatoč zahtjevima tvrtke za naknadu za 100 posto posla potkrijepljenom lažnom dokumentacijom prema kojoj je cijeli posao bio završen.
OLAF je preporučio da Glavna uprava EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju povrati puni iznos od 562.956 eura, te je dao preporuku DORH-u da pokrene kazneni postupak, piše Večernji list.