Najsjeverniji stalno naseljeni grad na svijetu norveški je Longyearbyen na otočju Svalbard, od Sjevernog pola udaljen samo 1000 kilometara.
Površine slične Hrvatskoj, Svalbard broji samo 3000 stanovnika i gotovo jednako toliko polarnih medvjeda, zbog čega rijetki izlaze iz grada - bez oružja.
"Medvjeda, evo ja ga osobno nisam još vidio. Ali, redovno, godišnje dva do tri puta posjeti naš grad", Romano Jurić, ugostitelj.
Romano usred Arktičkog oceana živi već dvije godine i zna da je pucanje u medvjede zabranjeno, osim ako ne napadne. Ugrožena su vrsta čije se stanište uslijed klimatskih promjena i topljenja leda rapidno smanjuje.
U blizini gradića Longyearbyena, ukopan u zaleđenu planinu, nalazi se i svjetski trezor sjemena, zaštićen od potresa, globalnog zatopljenja i porasta razine mora - tu se nalaze sjemenke gotovo svih biljaka na svijetu.
Ukoliko dođe do nekakve katastrofe, da bi se mogle vratiti sve te biljke, ako one na nekom području nestanu. Globalnom trezoru može pristupiti samo nekoliko ljudi na cijelome svijetu, možda desetak.
Oni imaju privilegiju čuvati sjeme svih zemalja koje su ga ovdje pohranile. Među njima je i Sirija, koja je zahvaljujući tom mudrom potezu nedavno iz trezora izvadila sjeme biljaka uništenih ratom.
Najniža ikad izmjerena temperatura bila je -46 stupnjeva. Prosječna zimska je minus 20, a ljetna samo plus 5. Za čuvanje sjemenki povoljno, no za ljude i ne baš. Osobito ako se uzme u obzir da je 76 dana u godini gotovo potpuni mrak, a 126 stalno - dan. Uz Romana, u Longyearbyenu živi još četvero Hrvata. Na ledenu domovinu teško su se prIviknuli.
"Nisam spavao, doslovno mjesecima. Tri mjeseca ja sam spavao, dnevno po tri sata maksimalno. Što se tiče noći, dva puta sam završio na hitnoj zbog zdravstvenih problema vezano za nedostatak sunčeve svjetlosti. Ne znam, drhtavica, hladan znoj, znači, pad apetita", prisjeća se Romano.
Ipak, u Hrvatsku se ne bi vratio.
"Mogu reći da mi je odlično, što se tiče klime, što se tiče radnih uvjeta. Plaće su iznad prosjeka, čak Europske unije. Prosječna plaća je nekih šest puta veća od hrvatske mjesečne plaće", zadovoljan je Romano.
Znatno iznad prosjeka su i temperature. Zemljini polovi najosjetljivije su područje kad je riječ o klimatskim promjenama. Zagrijavaju se dvostruko brže od ostatka zemlje.
Do 2040. godine, Arktik bi tijekom ljetnih mjeseci mogao biti potpuno bez leda. Za životinje koje ovdje žive - to bi bio kraj. Ako se otopi led na polovima - temperature na cijeloj zemlji će porasti. A to će itekako osjetiti i ljudi.
