Zbog suše ove se godine očekuju veliki gubici na žitaricama i povrću. No, postoji i jedna kultura koja je rodila više nego lani, a to je krumpir. Suprotno očekivanjima, iz Belice, mjesta koje proizvodi čak 40 posto hrvatskog krumpira nema euforije.
Zemlja suha kao barut, no u njoj su ipak krumpiri koji život znače velikom dijelu međimurskih poljoprivrednika. Za razliku od kolega diljem Hrvatske koji se bave uzgojem drugih kultura, oni će unatoč suši, izvući nešto iz svoje zemlje.
''Ova godina je malo bolja, nekih 10 do 15 posto je bila bolja nego prošla godina što se tiče uroda. Imali smo nešto kiše u šestom mjesecu i to je nešto doprinijelo. Da nije bilo te kiše, bila bi katastrofa'', rekao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Ipak, urod ove godine pokriva tek 70 posto hrvatskih potreba za krumpirom. Ostalo će biti uvoz. U Belici objašnjavaju da možda i imaju nešto više krumpira nego lani, ali da se zbog viših troškova proizvodnje jedva pokrivaju.
''Mi smo sad s cijenom na razini prošle godine. repromaterijal je, samo za umjetno gnojivo otišlo 150 posto gore, zaštitna sredstva. Ma sve, baš sve, sve. Sve vezano uz proizvodnju, a mi na svojoj proizvodnji pomaka s cijenom nemamo'', kazao je Milan Šafarić, proizvođač krumpira.
Da je godina bila bolja, tvrde, bilo bi bolje i njima, ali i kupcima.
''Naravno da bi bile niže da je bio veći urod, nama je to i bio cilj jer ne možete nešto što je skupo i prodati. Moramo biti razumni, ali nas troškovi jednostavno pritišću i ne možemo drugačije'', izjavio je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
U godini velikih troškova i velike suše na kraju bi se trebalo izvaditi 50 do 60000 tona krumpira, a to je ipak upola manje nego rekordne 2020. No tada se za razliku od danas krumpir čak morao i bacati.
